Svi pokazatelji poput cijene goriva, plavog dizela, pšenice, struje, plina i poreznih opterećenja, jasno govore da za to nema nikakvog opravdanja, ističe NHS.
Pekarsko tržište i dalje obiluje neredom - žito vrijedi sve manje, a broj pekarnica ne pada, već raste. Iako je crnoga kruha sve manje, količina "kruha na crno", bez obzira na uvedene markice za brašno, ne smanjuje se, zaključuje sindikat.
Iako nedavno objavljeno istraživanje Svjetske banke o siromaštvu u Hrvatskoj pokazuje višegodišnju stagnaciju na 11 posto, stanje je ipak ozbiljnije.
Prosječnoj hrvatskoj obitelji za podmirenje obveza mjesečno nedostaje 25 do 30 posto potrebnih sredstava. Više od 60 posto umirovljenika prima mirovinu manju od 2.000 kuna.
Potrošačka košarica NHS-a pokazuje da prosječna mirovina u Hrvatskoj ne pokriva ni 58 posto prosječne umirovljeničke mjesečne košarice, a pokrivenost košarice prosječnom plaćom kreće se od 70 do 75 posto.
Naknadu za nezaposlene prima jedva dvadesetak posto od oko 300.000 nezaposlenih, a najviši iznos te naknade već nekoliko godina iznosi 1.000 kuna mjesečno i to najdulje godinu dana.
Čak 40.000 radnika prima plaću na razini najniže bruto plaće za obračun doprinosa (za 2007. godinu utvrđeni iznos je 2.298 kuna). Još uvijek više desetaka tisuća radnika radi, a ne prima plaću ili je ne prima redovito.
Hrvatski su se građani kod poslovnih banaka zadužili preko 95,7 milijardi kuna, a više od pola duga otpada na kratkoročne nenamjenske gotovinske kredite, minuse po tekućim računima građana i zaduženja po kreditnim karticama.
Ovrhe postaju svakodnevnica, pa tako zadnji podaci govore kako je svaka šesta mirovina u Hrvatskoj pod nekom vrstom ovrhe.
I struktura troškova potrošačke košarice ukazuje na siromaštvo društva, budući čak četrdesetak posto troškova otpada na hranu, kaže se u priopćenju.