Autori rezolucije, pripadnici Demokratske stranke, kažu da se još nijedna savezna država nije ispričala za svoju ulogu u ropstvu, iako parlamentarci iz Missourija razmatraju takav potez. Rezolucija nema zakonsku snagu, ali šalje snažnu simboličku poruku.
Rezolucija je u Predstavničkom domu usvojena s 96, a u Senatu s 40 glasova. Nitko nije bio protiv. U njoj se također izražava žaljenje zbog iskorištavanja "američkih starosjedilaca".
Rezolucija je usvojena u vrijeme kada je Virginia otpočela s proslavama 400-godišnjice osnivanja Jamestowna, grada u kojem su svega 12 godina nakon osnutka počeli pristizati prvi afrički crni robovi. Richmond, današnji glavni grad Virginije i nekadašnji glavni grad Konfederacije, kasnije je postao drugi veliki prihvatni centar za robove iz Afrike.
U rezoluciji se naglašava da je ropstvo u Vrginiji "bilo najstrašnije od svih oblika kršenja ljudskih prava i predstavljalo je temeljno nepoštivanje osnivačkih ideala Sjedinjenih Država, a nakon njegova ukidanja bilo praćeno sustavnom diskriminacijom, prisilnom segregacijom i rasizmom prema Amerikancima afričkih korijena".
Primjerice, nakon uvođenja općeg biračkog prava u Virgniji je pristup biralištima za crnačku populaciju bio uvjetovan testovima pismenosti ili plaćanjem poreza. Nakon što je savezna vlada naredila desegregaciju škola, u Virgniji su odgovorili pokretom "masovnog otpora" 50-ih i 60-ih godina, a neke su općine osnivale škole samo za bijelce.
Parlamentarna isprika još je jedan u nizu poteza kojim Virginia nastoji prevladati svoju segregacionističku povijest. Ona je bila prva američka država koja je izabrala Afroamerikanca za guverenra - Douglasa Wildera 1989. godine, čovjeka kojem su baka i djed bili robovi i koji je pohađao rasno segregiranu osnovnu i srednju školu. Danas je gradonačelnik Richmonda. Također, država je osnovala posebne fondove za plaćanje školarina djeci Afroamerikanaca čiji su roditelji bili zakinuti u školovanju.