Među sudionicima bilo je i hrvatsko izaslanstvo koje je predvodio pomoćnik ministrice vanjskih poslova i europskih integracija nadležan za međunarodne organizacije i sigurnost Pjer Šimunović.
"46 od 49 zemalja suglasilo se s deklaracijom. To je velik napredak i zadovoljni smo", izjavio je norveški državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Raymond Johanesen.
Samo su predstavnici Japana, Poljske i Rumunjske odbili potpisati sporazum prihvaćen izvan međunarodnih institucija i bez ključnih proizvođača oružja kao što su Sjedinjene Države, Rusija, Izrael i Kina.
Organizatori su, piše agencija Associated press, ipak iskazali zadovoljstvo jer potpis drugih država na deklaraciju znači da one idu naprijed u naporima da izbjegnu katastrofe čije su žrtve najviše civili koji poslije rata stradaju od neeksplodiranih kazetnih bombi.
Gotovo 60 posto žrtava kazetnih bombi u jugoistočnoj Aziji su djeca, objavila je Koalicija protiv kazetnih bombi.
Na stotine kazetnih bombica pakira se u topovske granate, bombe ili rakete koje ih razbacaju na širokom prostoru, a neke od njih ne uspiju odmah eksplodirati.
Kazetne bombe bile su korištene u ratu na prostoru bivše Jugoslavije, poglavito na Kosovu, a poslije u Afganistanu te ljeti 2006. u Libanonu. Ujedinjeni narodi procjenjuju da je Izrael ispustio oko 4 milijuna bombica na južni Libanon u jednomjesečnom sukobu s Hezbolloahom.
Oko 40 posto tog streljiva nije eksploidralo i prijeti najviše djeci koju privlači malim dimenzijama i blistavim bojama.
Dokument predviđa "zabranu korištenja, proizvodnje, transfera i skladištenja kazetnih bombi koje izazivaju neprihvatljive štete civilima", prenosi agencija France presse.
Deklaracija prihvaćena u petak poziva potpisnice da poduzmu korake na nacionalnoj razini prije nego sporazum stupi na snagu. Norveška je to već učinila, a Austrija je na početku skupa proglasila moratorij.
"Dokument je neobvezujuć. To nije zakonski dokument. To je izjava političke volje", objavio je Steve Goose iz organizacije Human Rights Watch.
Norveška se nada da će sporazum biti sličan sporazumu kojim su zabranjene protupješačke mine, koji je također bio dogovoren u Oslu 1997. godine.
SAD, Kina i Rusija odbile su pristupiti zabrani protupješačkih mina, a protive se i incijative o kazetnim bombama. Te zemlje nisu poslale predstavnike na skup.
Nije bilo ni predstavnika Australije, Izraela, Indije i Pakistana. Te zemlje tvrde da bi o takvom oružju trebalo odlučivati u okviru međunarodnih institucija kakve su UN te Kovencija o konvencionalnom oružju.
Goose je ocijenio da velike sile ne moraju biti uključene u sporazume da bi oni imali učinka.