"Zakonom iz 1996. bila je uspostavljena krovna studentska organizacija - Hrvatski studentski zbor, ali su mnoga druga pitanja ostala neriješena", podsjetio je ministar na konferenciji za novinare u Zagrebu, pohvalivši studentsku inicijativu i njihovo sudjelovanje u Povjerenstvu što je radilo novi prijedlog zakona, koji je upućen u saborsku proceduru.
Studentski pravobranitelj, novost zakona koja je izazvala najviše zanimanja novinara, kako je rekao ministar Primorac, bit će ovlašten da prima prigovore studenata i da ih savjetuje. Pravobranitelj prvi mora znati jesu li studentska prava ugrožena, jesu li studenti diskriminirani i je li prema njima odnos korektan na ispitima, naveo je. Najavio je da će, po novom, svako visoko učilište imati svog pravobranitelja kojeg, na razdoblje od jedne godine, imenuje Studentski zbor.
Predstavnici studentskih udruga i Ministarstva rekli su kako dobivaju anonimne i potpisane studentske predstavke u kojima se žale na to da ih profesori prisiljavaju da kupe njihove udžbenike, da kriteriji ocjenjivanja nisu jasni, ali i na slučajeve traženja mita pod krinkom instrukcija te seksualnog uznemiravanja.
Studentski predstavnici s hrvatskih sveučilišta, koji su nazočili konferenciji za novinare, izrazili su zadovoljstvo što će dobiti svog pravobranitelja, odnosno novi "službeni kanal" kojim će se, ocjenjuju, ubrzati uklanjanje nepravilnosti i nagomilanih teškoća u akademskoj zajednici, što su ih do sada studentski predstavnici rješavali s čelnicima visokih učilišta.
Primorac je napomenuo da zakon predviđa uskratu dopusnica ako visoko učilište ne osigura studentskom pravobranitelju prostor i uvjete za rad te financiranje rada studentske organizacije (zbora).
Rekao je i da će se, po novom zakonu, rad studentskih udruga moći financirati iz nekoliko izvora - proračuna sveučilišta, veleučilišta ili visokih škola, zakladama, fondacijama i darovnicama te od udjela u prihodu pravnih osoba koje posreduju pri zapošljavanju studenata.
Zakon također određuje jasnije načine financiranja studentskih programa javnim natječajima.
"Novi zakon daje studentima nova prava, ali postavlja i nove odgovornosti", ocijenio je Primorac i dodao kako očekuje da s novom akademskom godinom počne i ubrzana provedba zakona.
Naime, visoka učilišta će imati 60 dana da usklade svoje opće akte s novim zakonom, a studentski predstavnici moraju biti izabrani u 120 dana nakon stupnja na snagu zakona za provedbu kojega je ove godine osigurano osam milijuna kuna.
Ministar je, komentirajući mogućnost uvođenja školarina na fakultete, rekao da takve odluke, donose li se naprečac, mogu ozbiljno poremetiti sustav visokog obrazovanja.
"Od Hrvatske želimo napraviti društvo znanja", opetovao je i naveo kako želi da udjel studenata s 3,5 naraste na 5,5 posto, što znači da je, kako kaže, Ministarstvo protiv elitizma i protiv toga se studiranje osigura samo bogatima.
Naglasio je i kako smatra da je prije donošenja odluke o uvođenju školarina potrebna opsežna javna rasprava te da studentima treba omogućiti povoljne zajmove i stvoriti druge preduvjete.