Visokopozicionirani dužnosnici u Rusiji ističu da će Moskva, bude li morala, iskoristiti svoje pravo veta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i blokirati prijedlog za budućnost Kosova čime će se suprotstaviti Sjedinjenim Državama i Europskoj uniji.
Prijedlog za rješenje budućeg statusa Kosova osjetljivo je pitanje za Rusiju, povijesnu saveznicu Srbije, koja je 1999. godine osudila NATO-ovu operaciju bombardiranja Srbije i pokušala posredovati, no oslabljena tada unutarnjim političkim teškoćama i gospodarskom krizom odustala je od otvorene konfrontacije.
Plan za budući status Kosova, koji je izradio posebni izaslanik glavnoga tajnika Ujedinjenih naroda za Kosovo Martti Ahtisaari, mogao bi ruskome predsjedniku Vladimiru Putinu biti prigoda da pokaže sve snažniji ruski utjecaj u vanjskoj politici.
Analitičari i zapadni diplomati ocjenjuju da bi konačni ishod mogao ipak poprimiti neki oblik trgovine.
"Mislim da je neki oblik sporazuma moguć", drži Fjodor Lukjanov, urednik dnevnika Rusija u globalnim pitanjima jer "Putin ne želi takvu vrstu rasta napetosti u odnosima sa SAD-om".
Od 1999. godine, kada je NATO-ovom intervencijom okončan sukob Srbije i kosovskih Albanaca, pokrajinom upravlja civilni upravitelj UN-a, a Ahtisaarijev prijedlog predviđa joj velik stupanj neovisnosti i otvara put za vlastiti ustav i pristup međunarodnim organizacijama, te pravo na korištenje državnih simbola - zastave i himne.
Za nekoliko tjedana Ahtisaarijev će prijedlog, kojemu se Beograd protivi, pred Vijeće sigurnosti UN-a.
No Moskva redovito ističe da prijedlog mora biti prihvatljiv objema stranama jer, "budemo li forsirali samo jedno ili drugo rješenje, zanemarili jednu ili drugu stranu, problem nećemo riješiti već ga stvoriti u novoj dimenziji", drži glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Istaknuti dužnosnici ruske vanjske politike upozoravaju da će Rusija upotrijebiti svoje pravo veta, no Konstantin Kosačov, voditelj vanjskopolitičkog odbora u donjem domu ruskog parlamenta, vjeruje da će Zapad biti "dovoljno mudar" da to ne učini i ne natjera Rusiju i Kinu da posegnu za vetom.
Neovisnost Kosova mogla bi postati opasan presedan koji bi ohrabrio druge separatiste u Europi da traže samostalnu državu, strahuje Kremlj.
Lukjanov, međutim, drži da je stvarni interes Moskve iskoristiti Kosovo za potvrdu svog nanovo vraćenog utjecaja na međunarodnoj sceni.
Zadnjih godina, zahvaljujući svojim bogatim izvorima energenata, Moskva je uspjela vratiti izgubljeno samopouzdanje.
"Rusija, svim svojim akcijama, počam od Kosova pokušava vikati: Dosta je. Eto, vratili smo se. Ako ste mislili da možete sve činiti bez nas, prevarili ste se. Sad je tomu kraj", ističe Lukjanov.
Sadašnja je ruska taktika odgađati odluku i pokušavati uvjeriti ostale da je Moskva u samome središtu odlučivanja, drži zapadni diplomat koji želi ostati neimenovan te ističe da se Rusiji "ne žuri".
Moskva bi zeleno svjetlo za Ahtisaarijev plan mogla naplatiti ustupcima za svoje poslove s Iranom i Sjevernom Korejom, kojima SAD želi nametnuti sankcije, a čemu se Moskva protivi, smatra zapadni diplomat.
"Na kraju će Rusi zatražiti neku vrstu trampe", ocijenio je diplomat.