Istraživanje tih dviju prestižnih međunarodnih organizacija osporava ranije tvrdnje o srozavanju plaća i kvalitete zapošljavanja uslijed rastuće svjetske trgovinske razmjene.
Trgovina je rasla godišnje po stopi od šest posto u desetogodišnjem razdoblju do 2005., podupirana većom regionalnom integracijom i otvorenijim politikama na tržištima u nastajanju poput Kine i Meksika. Snažan rast izravnih stranih ulaganja kompanija u Kinu, istočnu Aziju i zemlje južne Amerike, čija je vrijednost dosegnula vrhunac 2000., također je povećao trgovinske tijekove.
Istodobno, razina globalne zaposlenosti pokazala je tek nekoliko dramatičnih promjena u protekla dva desetljeća. Ukupna radna snaga u svijetu dosegnula je brojku od 2,8 milijardi u 2005. Nezaposlenost se smanjila u industrijaliziranim zemljama svijeta, nakon njezina snažna rasta u 1970-ima, dok su zemlje u razvoju zabilježile blagi porast nezaposlenosti.
Strah da će izranjanje Kine kao svjetske gospodarske tvornice, a Indije kao svjetskog gospodarskog ureda, rezultirati gubitkom radnih mjesta u drugim regijama, zasad se ne uspijeva iskorijeniti.
"Iako trgovina i izravna strana ulaganja zauzimaju sve važniju ulogu u globalnom gospodarstvu, većina radnih mjesta u svijetu tek trebaju osjetiti izravne utjecaje takvih kretanja", kaže se u tom istraživanju.
Unatoč povećanju svjetske trgovine, mnoštvo radnih mjesta u industrijaliziranim i zemljama u razvoju i dalje se fokusiraju na ne-trgovinske usluge i aktivnosti.
Izvješće međutim upozorava da bi rastuća potražnja za kvalificiranom radnom snagom mogla prijetiti poticanju neravnoteže u plaćama. Posebice bi se zemlje u razvoju, ističe se u tom istraživanju, trebale suočiti s izazovima primjene odgovarajućih gospodarskih i socijalnih politika kako bi se anulirale neravnoteže.