Dojam je da Mesićeva reakcija na govor talijanskog predsjednika Giorgia Napolitana i nije toliko potaknuta povijesnim razlozima već "da mnogo više veze ima sa složenim procesom širenja Europe prema Balkanu", čini se komentatoru Il Piccola, Robertu Bertinettiju. Napetosti koje se stalno pojavljuju između Beograda i Zagreba bile bi u korijenu, inače neobjašnjive, grube polemike u kojoj se "Italija našla na Mesićevom ciljniku", misli Bertinetti te iznosi pretpotavku da je do spora došlo u okviru "preciznog nacrta". Bertinetti podsjeća da se Prodijeva vlada, zajedno s vladama Španjolske, Grčke, Austrije i Mađarske, "posljednjih mjeseci zalagala da se ne zatvori svaka mogućnost Srbiji, premda uz precizne i obvezujuće uvjete" glede suradnje s međunarodnim tijelima u hvatanju optuženih za ratne zločine i napora u rješavanju kosovskog pitanja.
"Bez obzira što će je punopravni ulazak Beograda u EU i po najoptimističnijima prilično udaljen događaj, čini se da se Stipe Mesić pokrenuo slijedeći logiku preventivnog rata. Ne želi da Srbi uđu u Europu pa i pod cijenu plaćanja vrlo visoke cijene za takvo isključivanje; isključivanja i spram Hrvatske", smatra komentator.
Bertinetti nadalje primjećuje kako je Mesića nije slijedio ostali dio hrvatskog političkog vrha jer je svijestan kako "primanje Hrvatske među europske partnere u velikoj mjeri ovisi o Italiji".
"Sada, očito je, sve postaje složenije premda diplomacije raspolažu pregovaračkom maštom koja uvijek može iznenaditi. Jer Zagreb će biti u očitim teškoćama kada će morati jasno i bez 'bizantinizama' objasniti u kojem pravcu gleda", želi li se integrirati u Europu ili van nje želi zadržati Beograd, tumači Bertinetti. "U toj osjetljivoj igri Italija predstavlja križanje od temeljne važnosti, a izvršna vlast u palači Chigi diskretno je djelovala otkako je izabrana da obnovi veze sa svim prijestolnicama druge strane Jadrana što je nužna pretpostavka daljnjeg širenja EU-a prema području Balkana", misli komentator lista.
"Kako bi se zakočili egoizme nekih prijestolnica koje se nastavljaju izjašnjavati kao europeističke a da za to ne daju konkretne dokaze bio bi potreban snažan zajednički projekt zemalja utemeljitelja Europe koju se želi izgraditi. Njega, barem za sada, nema, čime se ostavlja prostor opasnim igrama koje mogu nepovratno potkopati čvrstoću zgrade čiju ćemo 50. godišnjicu proslaviti za nekoliko tjedana i kojoj su potrebne žurne obnove kako je ne bi nagrizlo vrijeme i nebriga onih koji u njoj žive ili žele u nju biti primljeni", zaključuje komentator tršćanskog lista.