Slovenski akademici u izjavi su pozvali talijansku vladu da, kad govori o fojbama, "uvažava povijesna istraživanja", te upozorili na završni rad mješovite komisije slovenskih i talijanskih povjesničara koji je u Sloveniji objavljen 2001. godine, ali ga talijanska strana službeno nije prezentirala svojoj javnosti. Isto tako, SAZU je izrazila "zabrinutost" što se u talijanskim medijima događaji iz vremena nakon drugog svjetskog rata prikazuju "iskrivljeno", a posebno su zabrinuti i izjavama talijanskog predsjednika Napolitana.
Izjavom za javnost reagirao je i predsjednik ZZBNOR-a Janez Stanovnik koji ocjenjuje da su riječi talijanskog predsjendika izrečene prigodom talijanskog Dana sjećanja "imale za cilj diskvalifikaciju Pariškog mirovnog ugovora i oživljavanje neprijateljstva iz prošlosti".
Isto tako, Stanovnik je izrazio i žaljenje što predstavnica za tisak Europske komisije nije željela komentirati Napolitanov govor, kao što je učinila u slučaju reakcije hrvatskog predsjednika.
"Tragične događaje iz prošlosti ne možemo zaboraviti, oni moraju ostati upozorenje da se nešto takvo nikad ne ponovi, a ne da se mržnjom truju duše novih generacija", ocjena je Janeza Stanovnika.
Stanovnik je odbacio i tvrdnje da je na teritoriju koji je između dva svjetska rata pripadao kraljevini Italiji izvršeno etničko čišćenje. Naveo je uz ostalo da je granica određena i na osnovi "etničke ravnoteže" (aludirajući na etničke Slovence koji su i dalje ostali u regiji Trsta).