ZAGREB - Hrvatski sabor 24. sjednicu nastavit će raspravom o Izvješću o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, koja nadzire jesu li postupci javne nabave prije sklapanja ugovora osigurali da se proračunski novac za nabavku roba i usluga troši transparentno te jesu li poštovane antikorupcijske zakonske mjere. Sabor bi potom trebao raspraviti više oporbenih zakonskih prijedloga, među kojima je i HSS-ov zahtjev da Vlada podnese izvješće o tome koliko zagađenje zraka u Sisku zbog isparavanja iz Inine rafinerije šteti zdravlju građana, te SDP-ov prijedlog za iskazivanje nepovjerenja ministru gospodarstva Branku Vukeliću zbog "afere Brodosplit".
ZAGREB - Predstavnici Ministarstva financija i Svjetske banke potpisat će predujam zajma za pripremu projekta modernizacije Porezne uprave u iznosu od 750 tisuća američkih dolara. Predujam zajma u ime Republike Hrvatske potpisat će ministar financija Ivan Šuker, a u ime Svjetske banke direktor Regionalnog ureda Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku Anand K. Seth. Predloženi projekt modernizacije Porezne uprave uz ostalo je namijenjen izgradnji kapaciteta nužnih za uspješan pristup Hrvatske Europskoj uniji.
ZAGREB - Ukupna zaduženost stanovništva, po podacima Hrvatske narodne banke, nastavila je rasti - procijenjena zaduženost stanovništva u odnosu na BDP povećana je s 35,9 posto na kraju 2005. na 38 posto koncem lipnja 2006. Prosječna je zaduženost po zaposlenom s oko 58 tisuća kuna na kraju 2005. porasla na oko 63 tisuće kuna na koncu lipnja prošle godine, no analitičare za sada ne zabrinjavaju pokazatelji tereta otplate duga. Osnovna kategorija zaduženosti stanovništva i dalje je dug prema poslovnim bankama, koji čini oko 96 posto ukupnog duga stanovništva, što je rezultat nastavka snažnog rasta ponude sve jeftinijih kredita poslovnih banaka. Prema zadnjim podacima HNB-a, ukupni krediti stanovništva kod banaka na kraju prosinca prošle godine iznosili su 95,7 milijardi kuna, pa proizlazi da bi na svakog zaposlenog Hrvata u prosjeku 'otpalo' 67 tisuća kuna kredita.
KARLOVAC - Knjiga Slavka Goldsteina "1941.- godina koja se vraća", u kojoj se na biografski, autobiografski i dokumentaristički način opisuju zbivanja u Karlovcu i okolici u vrijeme NDH, predstavljena je sinoć javnosti u punoj Velikoj vijećnici karlovačkog Gradskog poglavarstva. Goldstein je na predstavljanju, na kojemu je bio i predsjednik Republike Stjepan Mesić, rekao kako želi da njegova knjiga barem malo pridonese da više ne bude "recidiva 1941. godine, kada je genocid bio političko oružje". Glavni je problem u tome, što ona (1941. godina) nikad nije u društvu prebrođena, rekao je Goldstein, a recenzenti Miljenko Jergović i Ivo Goldstein su ocijenili kako ta knjiga može pomoći da se dođe do izmirenja s vlastitim ulogama i ulogama vlastitih obitelji u tragičnim događanjima, na bilo kojoj strani na kojoj se činilo zlo. Povjesničar Ivo Goldstein je rekao da nije preoptimističan u ocjeni da knjiga može promijeniti stvari na bolje, pogotovo kada, kako je rekao, opet svjedočimo "talijanskoj jednostranosti i pristranosti o događajima u 2. svjetskom ratu", te je najnoviju raspravu na relaciji Italija-Hrvatska nazvao "sablažnjivom". Osvrnuvši se na rasprave povodom Dana sjećanja na fojbe, predsjednik Mesić je rekao da je bilo zločina "u postupcima slavenizacije i talijanizacije". Ponovio je prijedlog da forenzičari istraže sve fojbe.
ZAGREB - Predstojnik Katedre za liturgiku Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu Ivan Šaško ocijenio je sinoć na predavanju u Matici hrvatskoj u Zagrebu kako hrvatska crkvena arhitektura zanemaruje teološki kriterij i ne uzima u obzir snagu obredne dinamike kršćanske liturgije. Na predavanju pod nazivom "Hrvatska traženja u liturgijskoj arhitekturi - (ne)snalaženja u teološkoj kriteriologiji" profesor Šaško je kazao kako crkvena arhitektura u Hrvatskoj u doba komunizma kao ni u 15 godina hrvatske države nije uspjela u izgradnji crkava uklopiti potrebne teološke elemente. Gradi se vanjska forma, a zanemarena je izvorna kršćanska sakralnost. Crkve treba graditi, kako je rekao, od oltara a ne od vanjskih zidova.