"Brazil ima političko i moralno pravo zahtijevati da bogate zemlje ispoštuju svoju obvezu u smanjenju zagađenja, umjesto da se bave osmišljavanjem protokola koje potom ne potpisuju", kazao je Lula u svojem redovitom radijskom obraćanju javnosti.
Bush je 2001. odbio potpisati protokol iz Kyota o smanjenju emisija štetnih plinova koji izazivaju globalno zagrijavanje, ustvrdivši da nepošteno izuzima zemlje u razvoju od sudjelovanja.
Plinovi koji izazivaju efekt staklenika gotovo su sigurno povezani s rastom globalnih temperatura, pokazalo je novo izviješće svjetskih klimatologa. Sjedinjene Države, izgaranjem fosilnih goriva poput nafte i ugljena, ispuštaju više ugljikovih plinova od bilo koje druge zemlje svijeta.
Velike zemlje u razvoju također su ozbiljni zagađivači ali je Brazil iznimka, budući je pola njegovog teritorija pokriveno Amazonskom prašumom te stoga što se oslanja na hidroelekrane i obnovljivo etanolsko gorivo dobiveno iz šećerne trske.
SAD želi suradnju Brazila u pokušaju razvoja tržišta za etanol dobiven iz kukuruza, kako bi umanjio svoju zavisnost o nafti i zemljama izvoznicama poput Venezuele i Irana. Brazil je, s druge strane, zainteresiran za suradnju budući njegovi proizvođači žele stvoriti više inozemne potražnje za svoj jeftiniji i učinkovitiji etanol iz šećerne trske.
"Mi ispunjavamo svoj dio. Moramo zahtijevati da bogate zemlje, koje su odgovorne za 70 posto svjetskih emisija ugljikovih plinova, reduciraju svoj stupanj zagađivanja", kazao je da Silva.
On je istakao da današnja Europa, prema jednoj brazilskoj studiji, raspolaže sa samo 0,3 posto prvotnih šuma koje je imala prije 8.000 godina. Na području Sjeverne Amerike taj udjel raste na 32 posto, dok Brazil ima 69 posto svoje prvotne šumske vegetacije.
"Naš je cilj, osim zaštite svojih šuma - što je naša dužnost radi poboljšanja kvalitete života našeg naroda i eksploatacije prašume na najciviliziraniji mogući način - istodobno izvršiti snažan pritisak kako bi bogate zemlje reducirale emisije ugljičnog dioksida", kazao je da Silva.