HINA - Financijski servis
Tijekom ove godine hrvatska će se Vlada suočiti s teškim odlukama koje se tiču s jedne strane provođenja ponekad kontroverznih političkih i ekonomskih reformi u sklopu procesa približavanja EU, a s druge strane osiguravanja još jednog mandata na parlamentarnim izborima u studenom.
Stoji to u izvješću za veljaču bonitetne kuće Dun & Bradstreet (D&B), koje danas prenosi zagrebačka tvrtka BonLine, a u kojem je ocjena kreditnog rejtinga Hrvatske za veljaču ostala DB3d, koja Hrvatsku označava kao zemlju blagog rizika za ulagače.
U D&B-u pritom očekuju da će koalicijska Vlada, predvođena HDZ-om, zadržati usmjerenost priključenju Europskoj uniji te da će i nakon izbora na studenom ostati na vlasti.
Iako je Hrvatska uspjela otvoriti pregovore za pet i privremeno zatvoriti pregovore za dva od 35 poglavlja europske pravne stečevine, stoji u izvješću D&B-a, Europska je komisija bila kritična glede dosadašnjeg tempa provođenja reformi.
Naime, u svom izvješću iz studenog 2006. EK je ukazala na neusklađenost razine državnih subvencija (posebice za brodogradnju i metaluršku industriju) sa zakonodavstvom EU, kao i na sporost u privatizaciji te restrukturiranju neefikasnih sektora gospodarstva.
Ipak, u D&B-u ocjenjuju da je adekvatna makroekonomska politika hrvatske Vlade omogućila značajan, stabilan i održivi rast BDP-a.
S obzirom da je u trećem tromjesečju 2006. godine godišnja stopa rasta BDP-a povećana na 4,7 posto, u D&B-u očekuju da će ukupna stopa za prošlu godinu iznositi 4,5 posto, uz značajan doprinos kapitalnih investicija.
U ovoj i narednoj godini pak u D&B-u očekuju da će izbori, ali i inzistiranje EK i međunarodnih financijskih institucija za daljnjom fiskalnom konsolidacijom, povećati pritisak na povećanje javne potrošnje.
Ipak, očekuju da će proračunski deficit s 3,2 posto BDP-a, koliko je iznosio 2006. godine, u 2008. godini pasti na 2,9 posto, uz ograničavanje javne potrošnje.
Za kretanje osobne potrošnje pak navode kako će biti pod utjecajem isplate nove rate duga umirovljenicima, ali i još povoljnijih uvjeta kreditiranja za građane.
U D&B-u ocjenjuju i kako je hrvatski vanjskotrgovinski deficit još uvijek značajan te kako će i uz očekivani nastavak rasta izvoza u ovoj i narednoj godini, i dalje predstavljati teret za ukupno gospodarstvo.
Temeljem toga očekuju da će stopa rasta hrvatskog gospodarstva u naredne dvije godine biti na razini od oko 4,5 posto, uz umjerenu stopu inflacije, kao rezultat mjera HNB-a usmjerenih na stabilnost tečaja kune prema euru te ublažavanje daljnjeg rasta kreditiranja.
Među 25 ocijenjenih zemalja regije Hrvatska je na 8. mjestu, a istu ocjenu rizika za ulagače nosi i Poljska.
Ispred Hrvatske su Češka, Litva i Letonija, s ocjenom DB3a, dok su iza Hrvatske i Poljske Bugarska (DB4a) i Rumunjska (DB4b).
Na čelu liste je Slovenija, s ocjenom DB2b (mali rizik za ulaganja), dok su na začelju te liste tri države s ocjenom DB6d vrlo visokog rizika za ulaganja - Bjelorusija, Turkmenistan i Uzbekistan.