"Karadžić i Mladić najvažniji su ratni zločinci, odgovorni za genocid u Srebrenici, i mora im se suditi", istaknula je.
Glede nekih najava iz EU-a da bi pregovori sa Srbijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju mogli biti nastavljeni i bez uhićenja Ratka Mladića, Del Ponte je ocijenila kako je riječ o pukim nagađanjima.
"Na sreću, nemam tu najavu. To su samo nagađanja", kazala je, izrazivši nadu da će i dalje imati političku potporu EU-a u tom slučaju.
Govoreći o slučaju Ante Gotovine, Del Ponte nije željela reći kakvu su ulogu imale hrvatske vlasti i hrvatske tajne službe u njegovu uhićenju, ali je istaknula kako je Hrvatska u potpunosti surađivala.
Upitana stoji li i dalje pri svojim tvrdnjama da se Gotovina skrivao u Hrvatskoj i da su mu u tome pomagali crkveni krugovi, Del Ponte je rekla kako je u te četiri godine koliko je Gotovina bio u bijegu dobivala informacije iz različitih izvora od kojih su mnoge govorile da je bio u Hrvatskoj.
Priznala je da je s Gotovinom o tome željela razgovarati nakon njegova uhićenja, no njegovi odvjetnici nisu joj odgovorili na njezin zahtjev da se sastanu tako da svoje tvrdnje nije mogla provjeriti. Unatoč tomu, vjeruje kako su njezine informacije bile "uglavnom točne".
Na pitanje je li u slučajevima istraga protiv generala Petra Stipetića i Mirka Norca učinila političke ustupke Vladi RH, Del Ponte je odgovorila kako nikada nije dobila nikakve zahtjeve u tom smislu ni od Vlade RH niti od hrvatskog predsjednika te kako nikada nije bila izvrgnuta nikakvom političkom pritisku.
Del Ponte također nije željela potvrditi niti opovrgnuti da su Franjo Tuđman i Gojko Šušak bili pod istragom. "Neka oni koji su umrli počivaju u miru", kazala je.
Generali JNA Blagoje Adžić i Veljko Kadijević izbjegli su pak sud zbog odluke Vijeća sigurnosti UN-a da Haški sud mora dovršiti sve istrage do 2004. zbog čega je tužiteljstvo izabralo one koji su najodgovorniji za ratne zločine, objasnila je.
U Dnevniku plus HTV-a gostovao je i predsjednik ICTY-a Fausto Pocar koji je izrazio nadu da će mandat Haškog suda biti produljen i nakon 2010., do kada bi svi slučajevi trebali biti završeni, istaknuvši kako Sud ne može prestati s radom sve dok Karadžić i Mladić ne budu uhićeni.
Po njegovu mišljenju, najvažnija ostavština Haškog suda bit će to što je pokazao da je borba protiv ratnih zločina moguća i da jedan međunarodni sud može voditi pravedna suđenja.