O zborniku su govorili predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec, književnik Nedjeljko Mihanović i sudac Ustavnoga suda Republike Hrvatske Milan Vuković.
Hitrec je rad Haaškoga suda ocijenio "čudnovatim i arogantnim". Podizanjem optužnica protiv hrvatskih generala za "zajednički zločinački pothvat", kako je rekao, haaško Tužiteljstvo ne poštuje hrvatsku suverenost, Ustav ni rezolucije UN-a, koje su do tad govorile o srpskoj agresiji i okupiranom hrvatskom području.
"Nadam se kako će suci Haaškoga suda smoći dovoljno snage da donesu pravedne odluke i na taj način spase svoj i obraz svojih utemeljitelja", rekao je Hitrec te ustvrdio kako su autori svojim radovima u zborniku stavili ratna zbivanja u povijesni kontekst.
Govoreći o suradnji s Haaškim sudom, Nedjeljko Mihanović, nekadašnji predsjednik Hrvatskog sabora, ocijenio je kako Sanaderova i bivša Račanova vlada krše hrvatski Ustav.
Saborsku Deklaraciju o suradnji s Haaškim sudom iz 2000., kojom je Tribunalu predana nadležnost nad oslobodilačkim pothvatima "Bljesak" i "Oluja" ocijenio je kao razlučnicu u politici Haaga prema Hrvatskoj.
U haaško Tužiteljstvo ubacili su se, kako je rekao, obavještajci zemalja koje su 1991. htjele proglasiti konačnim stanje okupirane Hrvatske. Ocijenio je kako engleska, nizozemska i švedska strana otvoreno rade protiv hrvatskih probitaka.
Mihanović je osudio i rad nekih udruga civilnoga društva, koje, kako je rekao, poput Hrvatskoga helsinškog odbora (HHO) i njegova predsjednika Žarka Puhovskog stvaraju krivotvorenu sliku o Hrvatskoj.
Sudac Ustavnoga suda Milan Vuković, upitavši zašto je haaško Tužiteljstvo hrvatsku obranu, borbu za slobodu i samostalnost kvalificiralo kao zajednički zločinački pothvat, ustvrdio je kako je optužnica protiv hrvatskih časnika rezultat nesklonosti prema samostalnoj hrvatskoj državi i pobjedi hrvatskog naroda nad agresorom.
Akademik Ivan Aralica je izjavio kako je bivši premijer Ivica Račan na sve načine pokušao nametnuti Deklaraciju o suradnji s Haaškim sudom 2000.
"Od svih političara, na tajnoj sjednici usprotivio mu se jedino tadašnji potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivić Pašalić", rekao je, dodavši kako je Pašalić zastupao stajališta predsjednika Tuđmana kojima se štitio hrvatski nacionalni interes. Aralica je ocijenio kako su se od te sjednice vladajući kao i oporbeni okrenuli protiv Pašalića i od tad počinje križni put tog čovjeka, dodao je.
Zbornik (189 str.) koji je objavilo Hrvatsko kulturno vijeće sadrži radove Hrvoja Hitreca, Milana Vukovića, Mile Bogovića, Gorana Granića, Luje Medvidovića, Ankice Luetić i Zorana Mimice, Josipa Pečarića, Nedjeljka Mihanovića, Stanka Popovića i Marka Barišića.
U prilozima su objavljeni Izvješće Ustavnoga suda RH o ustavnopravnim aspektima oslobodilačkih akcija Domovinskog rata iz 2002. i Izmijenjena optužnica haaškog Tužiteljstva protiv generala Ante Gotovine.