SET broj 277 (29. siječnja - 3. veljače)

TEMA TJEDNA

FINANCIJSKI PROBLEMI U MMF-U

Financijski misionari MMF-a borave u nekima od najboljih hotela na svijetu, no njihovi vlastiti uredi u Washintonu trebaju hitni redizajn. Preuređenje zgrade MMF-a nedavno je zaustavljeno na pola puta, tako da je interijer sada neobična mješavina stila iz 1970-ih i moderne elegancije.

Turski monetarni fond

To je tek jedan od znakova MMF-ove financijske situacije. Ove fiskalne godine Fond mora zamrznuti svoj proračun od 980 milijuna dolara namijenjen osoblju, putovanjima i drugim administrativnim troškovima. Do 2010. predviđa proračunski manjak u iznosu od 370 milijuna dolara godišnje.

Izvršni direktor Rodrigo de Rato prošloga je svibnja pozvao osam "eminentnih osoba", predvođenih Andrewom Crockettom, bivšim čelnikom Banke za međunarodna poravnanja, da osmisle nove načine financiranja Fonda. Svoje su ideje iznijeli koncem siječnja.

Crockett je svoje izlaganje započeo ističući pomalo perverzan način financiranja MMF-a. "Fond bilježi dobre financijske rezultate kada svjetsko gospodarstvo bilježi loše rezultate", kazao je, dodajući da to stvara "neobičnu strukturu poticaja". Kako je svojim zajmoprimcima naplaćivao više nego što je plaćao svojim kreditorima, Fond si je mogao priuštiti veliko širenje svoga poslovanja. Broj ekonomista, menadžera i drugih profesionalaca porastao je sa 1.488 u 1997. na 1.999 u 2005. Administrativni troškovi su se više nego udvostručili.

No, kako fond ima problema s pronalaskom novih zajmoprimaca, prihodi od kamata nestaju velikom brzinom. Jer, umjesto da se oslanjaju na MMF, gospodarstva u razvoju se osiguravaju za 'crne dane' gomilanjem zapanjujuće visokih rezervi. Neki su, kao Brazil, Argentina i Indonezija nastojali što prije otplatiti svoje kredite. Zajam koji je MMF odobrio Turskoj sada čini dvije trećine svih MMF-ovih izdanih zajmova: MMF je zapravo Turski monetarni fond (TMF).

Crockettov prijedlog

Što je, dakle, TMF-u činiti? Crockettov odbor predlaže slijedeće: Prvo, Fond je prikupio gotovo devet milijardi dolara rezervi tijekom pozitivnog financijskog razdoblja. Te bi rezerve trebao ulagati malo manje konzervativno, kaže Crockett, čime bi godišnje prikupilo 45 milijuna dolara. Drugo, umjesto da čeka da dođe do krize prije nego počne koristiti kvote jakih valuta koje osiguravaju zemlje članice, trebao bi ih koristiti ulažući u sigurne obveznice te izdvojiti dio prihoda i za sebe. Da uloži 30 milijardi dolara svojih kvota, mogao bi prikupiti još 300 milijuna dolara.

Treći će prijedlog vjerojatno biti najkontroverzniji. MMF već dugo sjedi na gomili zlata u visini od čak 3.217 tona, što je treća najveća zaliha zlata u svijetu. Crockett smatra da bi Fond trebao prodati oko 400 tona, čime bi se prikupilo oko 6,6 milijardi dolara. To ne bi unijelo neravnotežu na tržište zlata ako središnje banke u svijetu smanje vlastitu prodaju zlata. Novcem koji prikupi, MMF bi mogao osnovati zakladu i financirati se od prihoda koji bi u realnim terminima trebali iznositi oko 195 milijuna dolara godišnje.

Fond ne može prodati svoje zlato bez odobrenja najmanje 85 posto članova svoje uprave. SAD tako može blokirati realiziranje toga prijedloga jer američki Kongres možda neće imati razumijevanja za takve planove. Vlade su Fondu donirale zlato prvenstveno kako bi pospješile njegovo izdavanje zajmova, a ne da bi plaćale njegove zaposlenike. Ako mu zlato više nije potrebno, možda bi dio trebao vratiti svojim zemljama članicama. Osim toga, ako je Fondu potreban novac za zakladu, trebao bi ga izravno zatražiti kao poklon svojih članova, koji bi financirale izdvajanjem iz svojih proračuna.

Kao i njegovo unutarnje preuređenje, i sam Fond sada je na raskrižju dviju era u dvojbi koja od njih predstavlja budućnost a koja prošlost. Ako njegove usluge ubuduće bude trebao sve manji broj gospodarstava u razvoju, što je sasvim realna mogućnost, mogao bi biti prisiljen ili zatvoriti svoja vrata ili preuzeti novu ulogu i novi način financiranja. Rato predviđa da će njegova institucija postati nešto što bi se moglo nazvati Međunarodnim monetarnim forumom, koji bi pomagao rješavati problem globalnih neravnoteža i iskrivljenih valutnih tečajeva. A osoblje? Čini se da su mnogi prilično emotivno vezani za svoj stari namještaj, zaključuje Economist.

TEMA TJEDNA

EUROPOM SE ŠIRI VAL OPTIMIZMA

Ann Mettler, izvršna direktorica i jedna od suosnivača Lisabonskog europskog vijeća, 1. siječnja ove godine slučajno se zatekla u Švedskoj. Bila je zapanjena količinom prostora koji su mediji u toj prilično izoliranoj i euroskeptičnoj zemlji posvetili njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, čije je predsjedavanje Europskom Unijom započelo upravo toga dana. Kada se nakon par dana vratila u Bruxelles, počeli su je opsjedati novinari tražeći od nje da izloži svoja očekivanja u pogledu predsjedavanja Njemačke EU-om. To je smatrala neobičnim, posebice obzirom na to da nijedan novinar nije zatražio njezino mišljenje o predsjedavanju Finske ili Austrije, koje su se na čelu EU-a našle prije Njemačke.

Seizmičke promjene

Raspoloženje koje ovih dana vlada u Europi možda najbolje sažima rečenica: "Njemačka se vratila u punoj snazi". Zbog oživljavanja najvećeg europskog gospodarstva vlada istinsko uzbuđenje, a diljem Europe zapaža se i velika količina podrške Njemačkoj kao predsjedateljici EU-om.

Tako veliki interes za smjenu na čelu Europske Unije posljednji je puta zapažen u srpnju 2005., kada je predsjedništvo preuzela Velika Britanija, piše Mettler, iako je tada bila prisutna i doza neprijateljstva europskih zemalja s usporenim gospodarstvima, među koje se tada bila ubrajala i Njemačka, ali i Francuska i Luksemburg. Te su zemlje bez sumnje zavidjele uspjehu britanskoga "anglo-saksonskog" gospodarskog modela, kao i popularnosti i karizmi njezinoga čelnika Tonya Blaira

Takva vrsta antagonizma danas u Bruxellesu ne postoji, što je neobično. Upravo takve okolnosti otvaraju jedinstvenu priliku da se europski projekt realizira te da se povoljne gospodarske prilike koje su vladale posljednjih mjeseci održe i promiču. Jer, nije se samo Njemačka vratila u punoj snazi, vraća se čitava Europska Unija. Protekle su godine u EU zabilježeni izvanredan gospodarski rast i stopa zaposlenosti. Europska Komisija procjenjuje da je gospodarstvo EU-a poraslo za 2,6 posto te da je otvoreno oko 2,9 milijuna radnih mjesta, što je urodilo povećanjem potrošnje građana te jačanjem povjerenja ulagača.

Naravno, treba izbjeći zamku drijemanja na lovorikama, upozorava Mettler. U većini zemalja još je potrebno provesti opsežne strukturalne reforme. No brojni politički čelnici tijekom posljednjih nekoliko godina naučili su važne lekcije - znaju da je reforme lakše progurati tijekom razdoblja gospodarskog rasta i smanjenja nezaposlenosti. Stoga je vjerojatno da ćemo ubuduće svjedočiti novim reformama, ustvrdila je ona.

Glavni razlog vraćanja Europe u formu su seizmičke političke promjene u Bruxellesu: udaljavanje od politike prvenstveno naklonjene poduzetništvu i približavanje politici koja je usmjerena na potrošače. Dok su predsjednik Europske Komisije, Jose Manuel Barroso i njegovi povjerenici prvu polovinu svoga 5-godišnjeg mandata proveli sudjelujući u beskorisnoj ideološkoj bitci koja je vladala između velikih kompanija i predstavnika radničkih i građanskih udruga, sada dramatično mijenjaju svoj politički smjer. Prihvaćajući "plan za građane", od kojega će potrošači imati opipljive koristi, Europska Komisija je iznijela brojne ambiciozne i dalekosežne prijedloge koji su se pokazali popularnima i pravovremenima.

Nove prilike

Promjene u smislu okretanja potrošačima započele su uvođenjem veće transparentnosti i konkurencije u području određivanja cijena za "roaming" mobilnim telefonima. Nastavile su se pozivom Komisije za odvajanjem proizvodnje od distribucije u velikim europskim energetskim konglomeratima, što je prodrmalo zemlje članice kao što su Francuska i Njemačka. Ne samo da su ti prijedlozi uglavnom bili veoma dobro primljeni - njemački ministar gospodarstva Michael Glos iskoristio je intervenciju Komisije kako bi pozvao na provođenje radikalnijih promjena na energetskom tržištu njegove zemlje kojim su dominirale četiri kompanije- također su revitalizirali bruxellesku mašineriju, ističe Mettler.

Najbolje od svega: gospodarski govoreći, prelazak s "pro-poduzetničke" politike, koja je štitila interese velikih kompanija i proizvođača, na politiku usredotočenu na potrošače, koja povećava konkurenciju i izbor, nudi niz koristi. Promjena bi trebala otvoriti prilike za poduzetnike i nove igrače na tržištu, istovremeno koristeći i građanima.

Bilo tko s potrošačkim iskustvom u drugim dijelovima svijeta, posebice u SAD-u, zna da Europa pred sobom ima još mnogo posla prije nego se zaista bude mogla nazvati potrošačkim šampionom. Brojne europske zemlje, naime, još uvijek ne nude jednako raznoliku paletu usluga, proizvoda i jednako niskih cijena kao druge zemlje, u kojima su takva raznolikost i razina cijena bili glavni razlog poboljšanja produktivnosti i rasta zaposlenosti.

Suradnja od ključne važnosti

Dok uobičajena klika komentatora sklonih zlokobnim predviđanjima pokušava umanjiti važnost nedavno ostvarenih uspjeha i najavljuje gospodarsku krizu koja vreba iza ugla, Mettler smatra da ovaj trenutak nudi jedinstvenu priliku, te da ju europski čelnici moraju dobro iskoristiti.

Hitno provođenje reformi je nužno, jer sve starije i malobrojnije europsko stanovništvo uzima danak sustavima socijalnoga osiguranja. Dobra je vijest da se svijest javnosti o nužnosti promjena u smislu podizanja dobne granice za umirovljenje, veće dobrovoljne mirovinske štednje te većeg ulaganja u doživotno učenje uvelike povećala. A politički čelnici diljem Europe konačno shvaćaju da je snažna EU najbolja obrana od izazova koji u globaliziranom gospodarstvu predstavlja konkurencija.

Europa može zadržati svoju relevantnost na međunarodnoj razini te zaštititi zajedničke interese samo ako zemlje članice međusobno surađuju. Sve veća izoliranost Francuske u pogledu poljoprivrednih subvencija sluti na dobro, posebice za krug tekućih globalnih trgovinskih pregovora iz Dohe, dok direktiva o uslužnim djelatnostima, koja je izglasana protekle godine, predstavlja temelj unaprjeđenja uspješnog jedinstvenog tržišta u Europi.

Kreće li se Europa naprijed dovoljno brzo i ambiciozno? Sigurno ne. No, krećemo li se konačno opet u pravom smjeru? Odgovor je neupitno da, a to se velikim se dijelom može zahvaliti oporavku Njemačke te preusmjeravanju Bruxellesa prema potrošačima. Što se onih koji još prigovaraju tiče, trebali bi se zapitati jesu li dio problema ili dio rješenja, piše Ann Mettler, a prenosi Business Week.

SVJETSKO GOSPODARSTVO

ŠPANJOLSKI MJEHURIĆ NEKRETNINA PRED PUCANJEM

Ukupan porast cijena nekretnina tijekom prošle godine iznosio je 9,1 posto, izvijestilo je španjolsko ministarstvo stanovanja, ističući da se radi o najslabijem porastu cijena od 2000. Zamjenica premijera, Maria Teresa Fernandez de la Vega tu je temu načela na nedavnom zasjedanju vlade. "Porast cijena nekretnina niži je nego prije godinu ili dvije. Ipak, dobra je vijest da cijene bilježe umjereno usporavanje rasta", istaknula je.

Pad cijena, rast zaduženosti

Godišnje povećanje cijena nekretnina tijekom 2005. iznosilo je 12,6 posto, čime je zaokruženo desetljeće grozničave špekulativne kupnje nekretnina diljem Španjolske. Tomu su u prilog išli jeftini krediti, dinamični gospodarski rast i snažni trend imigracije.

Kumulativno povećanje cijena nekretnina od 1997. premašilo je 150 posto, no indikatori posljednjih mjeseci upućuju na postupno usporavanje toga trenda. "Sve nedavno objavljene studije ukazuju na povećanje cijena ispod deset posto", kaže Angel Garay, zamjenik direktora udruge potrošača Ausbanc. "Dobra je vijest da se to usporavanje koje se godinama očekivalo napokon realizira", kaže Garay.

Stručnjaci za sektor nekretnina predviđaju da će porast cijena ove godine iznositi oko sedam posto. "Cijene padaju ponajprije zato što su neodržive", kaže Jose Luis Suarez, profesor pri poslovnoj školi IESE. Tijekom nekih godina rasle su i 17 posto. To je mnogo više od onoga što si mogu priuštiti domaćinstva, dodao je.

Drugi razlog za usporavanje rasta cijena, koji je urodio i određenom količinom pesimizma u pogledu mogućeg usporavanja aktivnosti u tome sektoru, jest sve veća zaduženost domaćinstava. Španjolske obitelji entuzijastični su potrošači, što pokreće gospodarski rast, no i zaduženost. Prema posljednjim podatcima središnje španjolske banke, zaduženost domaćinstava u studenome je bila u visini 765,94 milijardi eura, 19,5 posto više nego u istom razdoblju godinu dana ranije.

Zaduženost povezana s ulaganjem u nekretnine porasla je 20,2 posto, na 560,13 milijardi eura, a brojni Španjolci plaćaju hipotekarne zajmove s varijabilnim kamatnim stopama na razdoblje i do 40 godina.

Ti podatci potiču strahove od eventualne dužničke katastrofe. Naime, tako drastični porast zaduženosti u kombinaciji s povećanjem kamatnih stopa u eurozoni neka bi domaćinstva mogao dovesti do ruba opstanka.

Garay, međutim, tvrdi da mogućnost katastrofe ne postoji. "Glavni element koji sprječava kolaps tržišta jest zaposlenost. Sve dok otvaramo nova radna mjesta, bit će i potražnje za nekretninama", smatra, pak, Suarez iz poslovne škole IESE, koji najnovije povećanje kamatnih stopa ne smatra ključnim problemom.

Iz agencije za nekretnine Transaction početkom siječnja izvijestili su kako će broj transakcija i porast cijena u 2007. usporiti zbog, kako su istaknuli, činjenice da je potražnja dovoljna da bi apsorbirala ponudu odgovarajućim tempom. Suarez, međutim, ističe da u Španjolskoj ima na tisuće praznih nekretnina, što upućuje na mogućnost da bi ponuda mogla nadmašiti potražnju i tako doprinijeti ograničavanju rasta cijena.

Povećanje bogatstva

A nedavno je španjolski premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero istaknuo s ponosom da će Španjolci za tri godine biti bogatiji od Nijemaca odnosno primaknuti se skupini najbogatijih članica Europske unije. "Sigurni smo da ćemo za dvije ili tri godine preteći Njemačku i Italiju mjereno BDP-om po stanovniku", izjavio je španjolski premijer za madridski El Pais.

U vrijeme pristupa EU 1986. Španjolska se nalazila na dnu tablice bogatih u EU. Još 1996. njezin je BDP po stanovniku iznosio tek 75 posto onoga u Njemačkoj mjereno kriterijem kupovne moći. Upravo zahvaljujući procvatu u građevinarstvu i na tržištu nekretnina, kao i reformama tržišta rada, snažnom priljevu doseljenika, smanjenju poreza i pristupačnosti zajmova ta je zemlja u međuvremenu pretekla ostale članice eurozone po bogatstvu.

Osvrnuvši se na cijene nekretnina, španjolski premijer ustvrdio je da je rast cijena kuća, koji je u razdoblju od 1998. rezultirao njihovim poskupljenjem za 160 posto i potaknuo strahovanja od formiranja mjehura na tržištu nekretnina, sada umjeren.

SVJETSKA TRŽIŠTA

NIZ DOBRIH VIJESTI POTAKNUO UZLET CIJENA DIONICA

Njujorški Dow Jones indeks završio je poslovanje u četvrtak na novoj najvišoj ikad zabilježenoj razini od 12.673,68 bodova. Tjedan je zaključio na 12.653 boda, ojačavši 1,3 posto, što je njegov najveći tjedni postotni dobitak od konca studenoga lani.

Istodobno, tehnološki Nasdaq porastao je 1,7 posto, na 2.476 bodova. Siječanj je Dow završio s dobitkom na vrijednosti od 1,3 posto, a Nasdaq u visini od dva posto.

Rekordna zarada Exxona

Dionica naftne kompanije Exxon Mobil poskupjela je 1,3 posto, najviše doprinijevši rastu Dow Jonesa, nakon što je izvijestila o najvećeg profitu u američkoj korporativnoj povijesti, u visini od 39,5 milijardi dolara u 2006.

U prosjeku za 1,7 posto ojačale su i dionice transportnih kompanija, a indeks transportnih dionica, koji predstavlja barometar američkog gospodarskog zdravlja, dosegnuo je rekordnu razinu. Razlog tome povoljni su gospodarski pokazatelji u SAD-u, koji upućuju na blagu inflaciju i snažan gospodarski rast.

"Kamatne stope su pod kontrolom, gospodarstvo je u dobrom stanju, inflacija se čini pod kontrolom a korporativne zarade su dobre", rekao je Mike Binger, portfelj menadžer pri Thrivent Financialu.

Potpomognuti jačanjem dionica Intela i IBM-a zbog optimizma ulagača oko nove tehnologije mikročipova, ostvareni su veći dobitci u sektoru tehnoloških dionica. Tehnološki lideri Intel i IBM najavili su novu tehnologiju za koju tvrde da će biti ključna u podizanju snage i brzine mikročipova. To je ojačalo cijene dionica Intela za 1,8 posto, a IBM-a za 1,1 posto.

I lansiranje novog Microsoftovog operativnog sustava Vista dalo je poticaja ulagačima da kupuju tehnološke dionice. Od većih dobitnica ističe se i dionica proizvođača mobilnih telefona Motorola, poskupjevši 6,9 posto nakon što je milijarder Carl Ichan objavio da će zatražiti mjesto u njegovom upravnom odboru na temelju 1,4 posto vlasničkog udjela koji posjeduje. Ichana prati imidž promotora promjena u korporacijama sa svrhom poboljšanja njihove izvedbe. Dobile su na cijeni, i to četiri posto, i dionice računalne kompanije Dell po objavi da će osnivač te kompanije Michaell Dell ponovno zasjesti na čelo kompanije, zamijenivši pritom Kevina Rollinsa.

Barel nafte na njujorškom tržištu poskupio je gotovo četiri dolara, premašivši 58 dolara uslijed niskih temperatura na sjeveroistoku SAD-a te smanjenja proizvodnje članica naftnog kartela OPEC za 500.000 barela dnevno, koji stupa na snagu 1. veljače. "Energetske dionice su snažne obzirom da imamo hladno vrijeme i porast cijena nafte. Na tržištu se špekulira koliko će hladnoća trajati", opisao je raspoloženje na tržištu portfelj menadžer Thrivent Financiala, Scott Vergin.

Američka središnja banka Fed u srijedu je odlučila ostaviti kamatne stope na postojećoj razini. To je ojačalo cijene dionica banaka i građevinskih kompanija specijaliziranih za izgradnju stanova i kuća, uglavnom senzitivnih na povećanje kamatnih stopa. Dionica Citigroupa poskočila je 1,6 posto, a KB Home-a 4,9 posto.

Najviše cijene u zadnjih šest godina

Potaknute aktivnostima spajanja i preuzimanja kao i dobrim poslovnim rezultatima kompanija, na europskim burzama cijene dionica ojačale su na najviše razine u zadnjih šest godina. Londonski Ftse indeks porastao je 1,3 posto, na 6.311 bodova. Frankfurtski DAX indeks bio je na dobitku od gotovo tri posto, dosegnuvši 6.886 bodova.

Nove aktivnosti na području spajanja pomogle su ponajviše dionicama industrije čelika. Po dobitcima se posebno izdvajao britansko-nizozemski proizvođač Corus, čije su dionice poskočile gotovo sedam posto, nakon što je za njegovu kupnju indijski Tata Steel ponudio 12,2 milijarde dolara. Ojačale su i dionice ostalih pripadnika toga sektora, pri čemu njemačkog Salzgittera za 1,1 posto, a ThyssenKruppa za 1,3 posto.

Nadalje, dionice farmaceutske kompanije Bristol-Myers Squibb poskočile su 4,7 posto, dosegnuvši i 27,43 dolara, najvišu razinu u zadnje tri godine, nakon vijesti da bi mogla biti preuzeta. Nadalje, Merrill Lynch objavio je da će kupiti First Republic Bank za 1,8 milijardi dolara. I dok su Merrillove dionice oslabjele 2,3 posto, Firsta su skočile čak 40 posto. Poskupjele su i dionice njemačkog softverskog diva SAP-a uslijed priča koje su se tržištem raširile o mogućem interesu američkog Oracla da pristupi s ponudom o preuzimanju tom njemačkom proizvođaču softvera.

Među brojnim tvrtkama koje su svojim poslovnim rezultatima razveselile ulagače našla se njemačka investicijska banka Deutsche Bank, izvijestivši o rekordnoj neto dobiti u prošloj godini od šest milijardi eura, što je iznad očekivanja i osjetno više od 3,5 milijarde ostvarene u godini ranije

Sektor maloprodaje posebno se isticao po dobitcima, predvođen Sainsburyjem čije su dionice poskočile 15,2 posto. Razlog njihovu rastu bila je vijest iz private-equity tvrtki Kohlberg Kravis Roberts i Blackstone da se nalaze u prvoj fazi razmatranja moguće ponude kojom bi mogle pristupiti tom britanskom maloprodajnom lancu.

Indeks Tokijske burze Nikkei porastao je 0,7 posto, na 17.547 bodova.

SVJETSKA TRŽIŠTA

TEČAJ EURA PREKORAČIO 1,3 DOLARA

Euro je u srijedu na njujorškom tržištu dosegnuo 1,3030 dolara. Do konca tjedna međutim blago je oslabio, zaključivši trgovanje na 1,2964 dolara, 0,4 posto više nego u tjednu ranije.

Središnja američka banka Fed očekivano je u srijedu zadržala ključne kamatne stope na važećoj razini od 5,25 posto. Pritom nije istaknula svoje zabrinutosti u pogledu inflacije, signalizirajući time da ove godine vjerojatno neće zaoštravati monetarnu politiku. Obzirom da su ulagači očekivali mnogo oštriji ton priopćenja u pogledu rizika od inflacije, dolar je izgubio podršku na tržištu. "Kombinacija umjerenog američkog gospodarskog rasta i umjerenog usporavanja inflacije ne podržava tečaj dolara", ustvrdio je analitičar Commerzbanke, Gavin Friend.

Sastanak G7

Jen je pak crpio potporu početkom tjedna iz izjave američkog ministra financija Henryja Paulsona da "vrlo, vrlo pozorno" prati kretanje tečaja jena. To je potkrijepilo očekivanja da bi financijski čelnici na sastanku skupine G7, zakazanom sljedećeg tjedna u Njemačkoj, mogli raspravljati o niskom tečaju japanske valute.

Spekulacije o tečaju jena učestale su nakon što je njemački ministar financija Peer Steinbrueck, predsjedatelj skupine G7, izjavio da će Europljani na predstojećem sastanku službeno izraziti zabrinutost zbog slabog jena.

Val kupovina jena bio je razumna reakcija na tu izjavu, ističu trgovci. "Općenito počinjemo vjerovati da bi sa sastanka G7 moglo stići oštrije službeno priopćenje. Iz Europe je stiglo više izjava u tome tonu", napominje Daragh Maher iz Calyona.

No, iako je klizanje tečaja jena za 16 posto u protekle tri godine na rekordno nisku razinu prema euru privuklo pozornost tržišta uoči sastanka G7, japanski i američki dužnosnici potkraj tjedna umanjili su važnost tog trenda. Tako je američki ministar Paulson u četvrtak izjavio da je zadovoljan što se vrijednost jena određuje na tržištu, ističući da pozornije prati kretanje tečaja japanske valute "samo zbog publiciteta koji mu se pridaje u Europi", usporivši daljnji rast tečaja japanske valute.

Tako je tečaj jena protekloga tjedna ojačao prema dolaru 0,5 posto, na 121 jen. Ojačao je skromno i prema euru, na 156,92 jena.

NOVA EUROPA

KONTROVERZNE UKRAJINSKE KVOTE ZA IZVOZ ŽITARICA

"Žitaricama sada hranimo ribe", izvijestila je nedavno ukrajinska televizijska postaja UT-1. "Stotine tona pšenice se kvari, vrije i zaraženo je insektima, dok mi za našu poljoprivredu tražimo pomoć iz inozemstva."

U ukrajinskim je lukama trenutno blokirano oko 300.000 tona žitarica, dok na drugim lokacijama u zemlji na iskrcaj čeka još 1,5 milijuna tona žitarica. Sve to rezultat je nedavno uvedenih kvota na izvoz žitarica, tvrde stručnjaci.

Loša žetva

Ukrajinska vlada proruskog premijera Viktora Janukoviča ograničenja izvozu najavila je krajem studenoga. Kao razlog je navela zaštitu domaćeg tržišta žitarica zbog skromne žetve u 2006. - deset posto lošije od one iz 2005. Kvote su smanjile dozvoljeni izvoz u prosjeku za 40 posto i tako utjecale na izvoz svih žitarica proizvedenih u zemlji.

Ukrajina ima više glinastog pjeskovitog tla od ijedne druge zemlje u svijetu. Ujedno je i šesti najveći izvoznik pšenice, kao i jedan od ključnih igrača na svjetskim tržištima ječma, kukuruza i sijerka.

No sudeći prema zaposlenosti strojeva u ukrajinskim lukama na Crnom moru, takva situacija neće potrajati još zadugo. Buldožeri u Odesi, glavnoj ukrajinskoj luci specijaliziranoj za izvoz žitarica, već tjednima rade bez prestanka, istovarujući staru pšenicu kako bi napravili mjesta za novu. Dio pšenice u liftovima se nalazi već pola godine i već je fermentirao. I druge luke u zemlji specijalizirane za izvoz žitarica na sličan su način preplavljene neželjenim žitaricama.

Pohrana žitarica u cijeloj je zemlji postala problem. Do praznih vozila za prijevoz žitarica praktički je nemoguće doći, a stotine teretnih vlakova prekrcanih žitaricama nepomično stoje zbog nemogućnosti luka da prime njihov teret, tuži se ukrajinska nacionalna željeznička kompanija Ukrzhelesnitsia. Ukrajinski špediteri, pak, izvješćuju kako je i njihovo poslovanje zabilježilo drastični pad.

Tamošnja poljoprivredna i transportna industrija samo tijekom prosinca izgubila je više od 200 milijuna dolara zbog otkazivanja ugovorenog najma teretnih brodova, neplaniranih troškova za skladištenje, blokiranih teretnih vlakova te istrunulih žitarica koje su morale biti istovarene u Crno More, procjenjuje Volodymyr Klymenko, predsjednik ukrajinske udruge proizvođača žitarica (UGA). "Gubitci se nastavljaju", rekao je.

Tko je na dobitku?

Ukrajinski potrošači, unatoč umjetno stvorenom višku ponude žitaricama u njihovoj zemlji, od toga ipak nisu profitirali. Dapače, u posljednja tri mjeseca 2006. bili su prisiljeni financirati 15-postotno povećanje cijene kruha. Sličan porast cijena predviđa se do ožujka ove godine, izvješćuju novine Sehodnia.

"Kada su posrijedi novouvedene kvote, tko je zapravo na dobitku? Proizvođači brašna i stočne hrane, a ne potrošači", stoji u izvješću Svjetske Banke o ukrajinskoj situaciji.

Glasnogovornici Janukovičeve vlade ipak ne popuštaju. "Ne vidimo razloga da interveniramo u uvedene kvote", kaže Volodymyr Makukha, ukrajinski ministar gospodarstva. "Dodatni izvoz pšenice nije moguć - moramo zaštititi svoje potrošače."

Takav stav izazvao je pravu lavinu međunarodnih kritika koje su se obrušile na ukrajinsku gospodarsku politiku. Kvote bi mogle "negativno utjecati" na šanse Ukrajine za pridruživanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, upozorio je nedavno Međunarodni monetarni fond.

U procjenama važnih svjetskih zajmodavnih agencija o tome kako vrh ukrajinske vlade vodi svoje međunarodno poslovanje, kao jedan od glavnih problema ponovno se spominje korupcija. "Primjena sustava kvota zasad je potpuno netransparentna, što stvara uvjete koji pogoduju širenju korupcije", zaključuje se u izvješću Svjetske banke. "Kompanije koje su sposobne osigurati izvoznu kvotu trenutno mogu profitirati."

Nestašica žitarica u režiji države 1930-ih je rezultirala smrću između šest i 10 milijuna Ukrajinaca. Politička osjetljivost na fluktuaciju cijene kruha te intervencija države u sektoru žitarica u toj su bivšoj sovjetskoj državi uobičajene, izvješćuje Dpa.

POSLOVNI IZAZOVI

NOVA ERA ZA INDIJSKE KOMPANIJE

Opisujući akviziciju "tešku" 12,2 milijardi dolara kao "veliki prasak" indijskog korporativnog svijeta, Amit Mitra, glavni tajnik Federacije indijskih komora trgovine i industrije (FICCI) kaže da ona označava početak realizacije indijskog sna da postane 3. najveće svjetsko gospodarstvo u 21. stoljeću.

Tata Steel-ova akvizicija nije prvo preuzimanje koje je neka indijska kompanija realizirala na globalnom tržištu, no preuzimanje Corusa dosad je svakako najvrjednije. "Uspješna akvizicija Corus grupe od strane Tata Steela potvrda je sazrijevanja indijske industrije. Nakon njezine realizacije, spajanja i akvizicije koje provode indijske kompanije dobivaju novu dimenziju", kaže predsjednik Komora indijske industrije (CII), R. Seshasayee.

Novi poslovni svjetski poredak?

Tata Steel je 2006. proizveo 5,3 milijuna tona čelika; Corus 18 milijuna. "Kada smo dali ponudu za preuzimanje, mnogi su smatrali da se radi o hrabrom potezu jer preuzimanje mnogo veće europske kompanije od strane neke manje indijske dosad nije zabilježeno", kaže predsjednik Tata grupe, Ratan Tata. No Tata Steel je imao podršku Tata grupe, jednog od najsnažnijih poslovnih konglomerata u Indiji, koji sačinjava 96 kompanija u sedam različitih sektora, uz tržišnu kapitalizaciju u vrijednosti od 49 milijardi dolara.

Tata smatra da je njegova kompanija 'trendsetter'. "Vjerujem da je to prvi korak u dokazivanju da su indijske kompanije ravnopravan igrač na međunarodnom i globalnom tržištu", kazao je. Jedan poslovni analitičar BBC-a smatra da je na pomolu novi svjetski poredak. "Tradicionalnu europsku industriju otkupljuju gospodarski divovi u nastajanju", ustvrdio je.

Indijska vlada, na čelu s premijerom ekonomistom Manmohanom Singhom, uvelike je zaslužna za sadašnji uspjeh indijskih kompanija, jer je liberalizirala politiku i gospodarstvo. Indijska stopa gospodarskog rasta, koja je tijekom protekle tri godine iznosila između 7 i 9 posto, također predstavlja poticaj kompanijama. "Pokretač akvizicija je gospodarski rast. Voljeli bismo ostvariti rast u različitim područjima svijeta. Pravni i regulatorni okviri koji danas postoje to čine realnim ciljem", rekao je Tata.

Tata Steel je tijekom protekle dvije godine proveo dvije velike akvizicije vrijedne 421 milijuna dolara, preuzevši singapurski NatSteel i tajlandski Millenium Steel. Akvizicija Corusa čini ga 5. najvećim proizvođačem čelika u svijetu i uvelike olakšava ostvarivanje njegova cilja da postane globalni lider.

Indijski ministar trgovine i industrije, Kamal Nath, koji se bavi političkim pitanjima vezanim uz međunarodnu trgovinu i ulaganja, akviziciju Corusa smatra signalom indijskim kompanijama da krenu u ofenzivu. "Indija više ne traži samo ulaganja, i sama je postala investitor. Brojnih predrasuda u vezi naše zemlje više nema jer ljudi imaju povjerenja u Indiju", kazao je.

Uspon obiteljske kompanije

Transformacija divova indijske industrije traje posljednjih 15 godina. Tata je odličan primjer indijske kompanije koja je u poziciji da se globalno širi. Počeo je s jednom tvornicom čelika u Jamshedpuru u istočnoj državi Bihar, koju je sagradio osnivač kompanije i djed Ratan Tate, Jamshetji Tata.

Danas kompanija obuhvaća glavnu indijsku kompaniju za outsourcing, Tata Consultancy Services i Tata Motors, koja, osim što ima znatan udjel u indijskom tržištu, automobile izvozi i u Europu, Južnu Afriku i Rusiju. Od kada je Ratan Tata, 69-godišnjak, preuzeo rukovodstvo nad kompanijom u 1991. od svoga rođaka JRD Tate, prihodi kompanije povećali su se oko sedam puta a u ovoj financijskoj godini bi trebali dosegnuti 24 milijarde dolara.

Kompanija upošljava oko 200.000 ljudi. Njome već desetljećima upravljaju profesionalni menadžeri, a broj dioničara doseže dva milijuna. Kompanija je i vodeća indijska multinacionalna tvrtka s poslovnim operacijama u više od 54 zemlje. Oko trećina njenih prihoda stiže sa inozemnih tržišta. "Uspješna akvizicija Corusa unatoč žestokoj konkurenciji pokazala je da indijske kompanije imaju financijsku moć da ogu konkurirati i na globalnoj razini", kaže Mitra iz FICCI. Podrška međunarodnih financijskih savjetnika ABN AMRO i Deutsche Bank preuzimanju Corusa naglašava tu činjenicu.

Slavlje zbog uspješnog preuzimanja britansko-nizozemske čeličane proširilo se cijelom Indijom, kojom su nekoć vladali Britanci. Internetsko izdanje Times of India, najvećeg dnevnika na engleskom jeziku u toj zemlji, nudi interaktivnu stranicu pod naslovom "Čestitajte Ratan Tati". "Naš čovjek od čelika još je jednom potvrdio da su Indija i Indijci na pravom putu. Pišite i čestitajte Ratan Tati na njegovoj pobjedi i onome što ona znači za Indiju. Proslijedit ćemo mu vaše poruke", stoji na interaktivnoj stranici Times of India, prenosi Dpa.

POSLOVNI IZAZOVI

ZELENA POLITIKA BRITANSKIH MALOPRODAJNIH LANACA

Izvršni direktor Tescoa Terry Leahy najavio je da će taj lanac supermarketa u poboljšanje svoje energetske učinkovitosti do 2012. uložiti 500 milijuna funti (762 milijuna eura). Govoreći nedavno na "Forumu o budućnosti", kazao je da je Tesco u pogledu rješavanja problema klimatskih promjena jednostavno morao zauzeti čelni položaj među britanskim kompanijama. "Kao rastuća međunarodna kompanija, mjerenjem i smanjivanjem svojih emisija stakleničkih plinova moramo poslužiti kao primjer", ustvrdio je. Obećao je i smanjenje emisija ugljičnog dioksida kompanije kao i podršku razvoju tehnologija koje imaju nisku razinu zagađenja ugljičnim dioksidom.

Inovacije i ulaganja

Te inovacije pozdravljene su na Forumu. "Predanost Tescoa izračunavanju i isticanju cijene emisije ugljičnog dioksida za svaki proizvod predstavlja istinsku inovaciju", kaže izvršni direktor kompanije, Peter Madden. "Ona pokazuje našu ozbiljnost u pogledu rješavanja problema klimatskih promjena kojemu pristupa pomažući milijunima klijenata da i sami doprinesu pozitivnim promjenama, uz prihvatljivu cijenu."

Tesco je uvođenje inovacija najavio istodobno kada je i Marks& Spencer najavio svoje planove o ulaganju 200 milijuna funti tijekom slijedećih pet godina u plan ekološkog poslovanja. "Svaka kompanija i svaki pojedinac moraju učiniti što je u njihovoj moći kako bismo zajednički doprinijeli rješavanju tog golemog problema", poručio je izvršni direktor Marks&Spencer-a Stuart Rose.

Iz toga maloprodajnog lanca, koji u svome asortimanu ima i odjeću izrađenu od organski uzgojenog pamuka, ističu da njihovi planovi uključuju i izmjene s ciljem da Marks& Spencer postane energetski učinkovitiji dijelom i proizvodnjom obnovljive energije iz otpadnog materijala kompanije. Iz tvrtke dodaju da će "minimalizirati" količinu hrane koju transportiraju zrakoplovima, istodobno jamčeći da će ključne sirovine koje koriste biti dobivene iz "najodrživijeg mogućeg izvora, kako bi se zaštitili okoliš i svjetski prirodni resursi".

Unatoč ekološkim inicijativama Tescoa i Marks&Spencera, maloprodajni lanci nisu otišli dovoljno daleko u rješavanju problema rizika koji prijete globalnom okolišu, tvrde iz nekih organizacija za zaštitu okoliša. A britansku industriju bi samo vladina intervencija mogla natjerati na smanjivanje emisija ugljičnog dioksida, glavnog krivca globalnog zatopljenja, dodaju.

Direktor skupine zelenih "Friends of the Earth" Tony Juniper tvrdi kako Marks& Spencer među britanskim tvrtkama prednjači u pogledu smanjivanja otpada i emisija ugljičnog dioksida. "No i vlada treba odigrati ulogu u ohrabrivanju kompanija u industriji da poduzmu slične mjere. To može učiniti donošenjem radikalnog zakona o klimatskim promjenama koji bi Veliku Britaniju obvezao na smanjenje ispuštanja ugljičnog dioksida na godišnjoj razini", poručio je Juniper.

Upitna mjerila ekološke održivosti

Britanski ministar financija, Gordon Brown, čovjek koji bi krajem godine na premijerskom položaju trebao zamijeniti Tonya Blaira, nedavno je obznanio kako i sam poduzima sve što može kako bi smanjio vlastiti doprinos proizvodnji ugljičnog dioksida, pa tako vozi manji automobil. U slučaju da Brown postane premijer, ostaje za vidjeti hoće li njegova vlada uvesti strože ekološke zakone koji bi i druge britanske maloprodajne kompanije primorali na provođenje mjera nalik onima koje uvode Tesco i M&S. "Da svaki maloprodajni lanac u Velikoj Britaniji slijedi primjer M&S, to bi predstavljalo veliki korak naprijed u realiziranju ekološki održivog društva", kaže Blake Lee- Harwood, direktor kampanje za Greenpeace UK.

Tesco je u prosincu obznanio kako je u Wicku, u Škotskoj otvorio "najekološkiji supermarket" u zemlji, koji za proizvodnju dijela energije koristi vjetrenjače. No, Sandra Bell, glasnogovornica "Friends of the Earth" zadužena za sektor supermarketa, ne slaže se s time. "Nazivaju ga ekološkim supermarketom, no radi se o ogromnom supermarketu na kraju grada do kojeg će se kupci morati voziti automobilima prevaljujući velike udaljenosti. Korištenje vjetrenjača predstavlja hvale vrijednu inicijativu, no to ne znači da se Tesco automatski ima pravo nazivati ekološki održivom kompanijom", kazala je Bell.

Kritički se osvrnula na Tesco i druge britanske maloprodajne divove zbog toga što "stalno snižavaju cijene svojim dobavljačima". To, pak, rezultira time da oni nisu u mogućnosti ulagati u mjere zaštite okoliša. "To znači da bi dobavljači mogli biti prisiljeni nabavljati sirovine iz zemalja sa nižim ekološkim ili etičkim standardima, kako bi mogli platiti nisku cijenu koju traže supermarketi", prenosi AFP.

VIJESTI TJEDNA

Ministri financija eurozone zabrinuti zbog niskog tečaja jena

Pred skorašnji sastanak ministara financija sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) u Njemačkoj, ministri eurozone pozabavili su se pitanjem valutnih tečajeva, potaknuti rastom zabrinutosti u Europi zbog mogućeg političkog pritiska u Japanu radi održavanja kamatnih stopa niskima.

"Tečaj jena trebao bi odražavati japanski gospodarski oporavak", kazao je luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, koji je predsjedao ministarskim sastankom.

Budući je japansko gospodarstvo, nakon godina usporavanja, konačno započelo s rastom, u Europi raste sumnja da su japanske rekordno niske kamatne stope rezultat političkih pritisaka na tamošnju središnju banku. Očekivanja da će Japan zadržati svoje super niske kamatne stope spustila su vrijednost jena prema euru i dolaru na rekordno niske razine.

Slabost japanske valute izaziva zabrinutosti u eurozoni, budući izvoz iz 13-člane zone jedinstvene europske valute na međunarodna tržišta čini skupljim u usporedbi s onim iz Japana.

Ministri financija eurozone složili su se da pretjerana nepostojanost valutnih tečajeva nije u skladu s ubrzanjem gospodarskog rasta, stoji u Junckerovom pažljivo sročenom priopćenju.

Španjolski ministar financija Pedro Solbes, bivši europski povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja, također je izrazio zabrinutost valutnim tečajevima. "Pretjerana nepostojanost uvijek zabrinjava", kazao je on.

Na prethodnom sastanku ministara financija G7 u Singapuru u rujnu japanski su dužnosnici uspješno izbjegli objašnjenja vezana uz slabost jena. Sumnje da japanska vlada pritišće Bank of Japan porasle su ranije ovog mjeseca nakon što je ta banka, suprotno svim očekivanjima, odlučila svoju ključnu kamatnu stopu zadržati na nevjerojatno niskih 0,25 posto.

U ponedjeljak je jen prema euru vrijedio 157,53 eura, nadomak najniže povijesne razine od 158,62 eura dosegnute 24. siječnja. Istodobno, dolar je porastao iznad 122 jena po prvi puta u više od četiri godine.

S pozitivnim prognozama za gospodarstvo eurozone, pretjerana nepostojanost valutnih tečajeva jedan je od malobrojnih oblaka na gospodarskom horizontu toga bloka.

Europski povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja Joaquin Almunia izrazio je optimizam glede gospodarskog rasta u 13 zemalja eurozone, istakavši da njegove ranije prognoze moraju biti revidirane na gore.

"Trenutna gospodarska situacija i dalje je vrlo pozitivna i gospodarski rast u eurozoni u prošloj godini vjerojatno je bio barem onoliki koliki smo prognozirali, a možda čak i bolji", kazao je on nakon sastanka.

Što se tiče ove godine, Almunia je kazao kako bi rast trebao biti bolji nego se to očekivalo u studenome, kada je Europska komisija prognozirala da će gospodarstvo eurozone u 2007. ostvariti rast od 2,1 posto. Takva, naviše revidirana očekivanja, trebala bi biti sadržana u gospodarskim prognozama koje bi Komisija trebala objaviti 16. veljače, kazao je on.

Povjerenje potrošača doseglo je rekordne razine, nezaposlenost je u opadanju, produktivnost rada raste, a povećanje njemačkog poreza na dodanu vrijednost za sada ima samo ograničeni učinak, dodao je nadalje Almunia.

Ministrima eurozone u utorak će se pridružiti njihovi kolege iz drugih zemalja članica EU na mjesečnom sastanku čija bi središnja točka trebalo biti ukidanje sankcija Francuskoj uvedenih 2003. zbog kršenja pravila o 3-postotnoj gornjoj granici proračunskog manjka u godini ranije.

SAD zaostaje u svijetu po omogućavanju porodiljnog dopusta

Ti su podaci objavljeni upravo usred polemike između američkih političara i lobista oko toga da li bi trebalo ublažiti postojeći savezni zakon koji omogućava neplaćene obiteljske dopuste ili usvojiti nove zakone koji bi predviđali plaćene dopuste.

U studiji, čija je službena verzija objavljena u četvrtak, ističe se da su zakoni o radu za obitelji u Sjedinjenim Državama znatno nepovoljniji od onih u svim drugim zemljama visokih prihoda, kao i u mnogima srednjih i niskih prihoda u svijetu.

Studija posebice ističe da je SAD jedna od samo pet zemalja od ukupno njih 173 obuhvaćenih ispitivanjem koja ne jamči barem neki oblik plaćenog porodiljnog dopusta, uz bok s Lesotom, Liberijom, Svazilandom i Papuom Novom Gvinejom.

U najmanje 145 zemalja zakon o radu predviđa plaćeno bolovanje, od čega u njih 127 u trajanju od tjedan dana ili više godišnje. Usporedbe radi, u SAD-u je bolovanje neplaćeno prema Zakonu o obiteljskom i medicinskom dopustu, koji ne pokriva sve zaposlenike, a ne postoji savezni zakon koji bi predviđao plaćeno bolovanje.

"Mnoge zemlje omogućava zaštitu svojih zaposlenika kakvu milijuni Amerikanaca mogu samo sanjati", kazala je autorica studije Jody Heymann, pokretačica Globalnog projekta za zaposlene obitelji pri sveučilištu Harvard i direktorica Instituta za zdravlje i socijalnu politiku sveučilišta McGill.

"SAD se ponosi svojom vodećom pozicijom u usvajanju novih zakona koji pružaju jednake mogućnosti na radnom mjestu, no po pitanju zaštite naših obiteljskih interesa na radnome mjestu, nalazimo se među najgorima", kazala je Heymann. Radi se o temi od izuzetne važnosti za Washington.

"Na svim razinama političkoga spektra, ljudi počinju uviđati da se radi o zakonima koji imaju ogroman učinak na zaposlene obitelji", kazala je Heymann u telefonskom intervjuu. Osvrnete li se na najkonkurentnija svjetska gospodarstva, vidjet ćete da svi osim SAD-a već te zakone imaju usvojene".

McCreevy podupire transatlantsku zonu slobodne trgovine

"Zamisao je dobra, vizionarska. Bez zamisli koje nadilaze uobičajene okvire nikada nećete postići velike stvari a ova je upravo takva", kazao je McCreevy novinarima u osvrtu na prijedlog njemačke kancelarke.

Merkel je kazala da bi snažnija usklađenost propisa kojima se reguliraju financijska tržišta, te zaštita patenata i ostali ekonomski mehanizmi na relaciji EU-SAD potaknula snažniju trgovinsku razmjenu i tokove ulaganja.

Neki su dužnosnici EU u privatnim razgovorima izrazili skepsu u vezi s Merkeličinim istupom, ukazujući na ranije neuspjele pokušaje u tom smjeru. McCreevy je pak podsjetio da su velike organizacije često jako konzervativne te da je uvijek lako pronaći razloge da se neka zamisao ne provede u djelo.

"Jasno sam rekao svima u upravi da smatram da bi je trebalo poduprijeti 110 posto jer globalizirani svijet traži od nas nove načine djelovanja. Naša potpora toj inicijativi predstavljala bi jako važan politički signal ostatku svijeta i snažno bi ojačala veze između EU i SAD-a", dodao je povjerenik EU.

Upravo je ovo posljednje važan prioritet povjerenika EU za unutarnje tržište. Naime, proteklih je godina Bruxelles intenzivirao kontakte s Washingtonom kako bi se nesuglasice oko računovodstvenih standarda, propisa o burzama, revizorskim i reosiguravateljskim tvrtkama.

Njujorški burzovni operater NYSE nalazi se u završnoj fazi preuzimanja paneuropskog operatera Euronexta, što će po mišljenju regulatornih tijela pojačati pritisak u smjeru intenziviranja transatlantskih veza.

Što se tiče trgovinske razmjene, njezina dnevna vrijednost doseže jednu milijardu eura, pri čemu bi snažnija ekonomska integracija i olakšani pristup tržištima mogli podići vrijednost europskog BDP-a po stanovniku za čak dva do 3,5 posto, a onog SAD-a za jedan do tri posto, ocijenio je istaknuti političar Merkeličina CDU-a Matthias Wissmann.

Albanija traži reviziju EU odluke o zatvaranju bugarske nuklearke

Nedovoljno oborina gotovo je isušilo rezervoare albanskih hidroelektrana, a neispunjenje ugovornih obveza dobavljača zbog zatvaranja bugarske nuklearke rezultiralo je svakodnevnim, 12-satnim redukcijama struje u Albaniji od studenoga prošle godine.

"Pozivamo Europsku komisiju i Europsku uniju da ponovno razmotre tu bugarsku obvezu, budući se time konkretno šteti čitavom regionalnom tržištu električne energije, a ne samoj Bugarskoj", kazao je albanski premijer Sali Berisha na tiskovnoj konferenciji u ponedjeljak.

"Nadam se da će se naš glas čuti, budući da se ne radi samo o nama već o svim zemljama ove regije, s obzirom da imamo ozbiljan zajednički problem sve dok se izgradnjom novih izvora električne energije ne nadoknadi šteta izazvana zatvaranjem bugarske nuklearke", kazao je on.

Nuklearnu elektranu Kozloduj u Europi smatraju nesigurnom te je od Bugarske zatraženo zatvaranje njezina dva nuklearna reaktora snage 440 megawata u okviru obveza koje je ta zemlja preuzela s ciljem priključenja Europskoj uniji 1. siječnja ove godine. Bugarska sada traži podršku drugih zemalja u regiji kako bi navela EU na reviziju te odluke.

Berisha je istakao da je Bugarska vodeći izvor jeftinije električne energije za poticanje brzog gospodarskog rasta zemalja balkanske regije.

EK upozorio banke da smanje pristojbe i dozvole konkurenciju

Kako je priopćeno iz Komisije, banke u nekim zemljama članicama naplaćuju neopravdano visoke pristojbe za korištenje kreditnih i debitnih kartica, čime sprječavaju slobodnu konkurenciju u tome sektoru.

Istraga koju je provela Komisija otkrila je rašireno postojanje barijera konkurenciji koje nepotrebno podižu cijene bankarskih usluga za europske tvrtke i potrošače, kazala je europska povjerenica za konkurentnost Neelie Kroes.

Prema njezinim riječima, Komisija će upotrijebiti sve svoje ovlasti prema zakonu o slobodnoj tržišnoj utakmici kako bi pomogla u uklanjanju tih barijera. Komisija može pokretati sudske tužbe protiv kompanija za koje je utvrđeno da krše europska pravila poštene tržišne utakmice.

Kroesino je upozorenje posljednji korak u nastojanju Bruxellesa usmjerenog na formiranje shema plaćanja na razini Europe te uspostavu zajedničkih tehničkih standarda radi smanjenja troškova za potrošače.

Ukazujući na ogromne cjenovne razlike među pojedinim zemljama članicama 27-članog bloka, Komisija je istakla kako su pristojbe u nekim EU zemljama trenutno četiri puta veće nego u drugima.

Komisija je također upozorila da smanjenje troškova pristojbi za transakcije između banaka nije uopće doseglo potrošače. Povrh toga, optužila je europski bankarski sektor za sprječavanje pristupa novim rivalima.

Međutim, Komisija je istakla kako se zalaže za samoregulaciju, navodeći Austriju, Finsku i Portugal kao dobre primjere snižavanja troškova pristojbi za korištenje kartica za plaćanje.

EU industrija platnih kartica omogućava potrošačima plaćanja u ukupnoj vrijednosti od 1.350 milijardi eura godišnje. Takve isplate generiraju bankama oko 25 milijardi eura godišnje kroz pristojbe koje se naplaćuju EU kompanijama.

Bankarska industrija Europske unije generira do 275 milijardi eura bruto prihoda godišnje, ili 2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) EU.

Komisija je svoju istragu bankarskog poslovanja s građanstvom i osiguranja kompanija započela u 2005., s posebnim naglaskom na pristup tržištu, konkurenciju među platnim mrežama te izbor ponuđen potrošačima.

Ulagači će u 2007. pokazati pojačani apetit za nogometnim klubovima

Američki tajkuni, hedge fondovi i ostale financijske institucije vjerojatno će u 2007. pokazati pojačano zanimanje za ulaganje u europske nogometne klubove s obzirom na rast prihoda od prava na televizijski prijenos utakmica i od oglašavanja.

Prilike su se već ukazale u vidu glasina o spajanju poznatih britanskih klubova Liverpoola i Newcastlea i planirane početne ponude dionica francuskog kluba Lyona na burzi. Vrijednost europske industrije nogometa iznosi 11,6 milijardi eura.

"Priljev inozemnih ulaganja u nogomet bit će pojačan", kazao je Patrich Lynch, izvršni direktor londonskog Morgan Stanleya.

U međuvremenu su financijski ulagači u Velikoj Britaniji već preuzeli pet klubova, uključujući Chelsea i Manchester United. Naime, engleska je nogometna liga u petogodišnjem razdoblju udvostručila prihode od prodaje na ukupno dvije milijarde eura, pokazuju podaci računovodstvene tvrtke Deloitte & Touche.

"Financijsko stanje klubova dodatno će poboljšati novi ugovor o pravu na prijenos utakmica britanskog nogometnog prvenstva za sezonu 2007/2008. Time se ulagačima otvara prilika za ostvarivanje prinosa u predstojećim godinama", objasnio je Paul Rawnsley iz Sports Business Groupa.

Nogometni klub Liverpool objavio je prošlog tjedna da mu je američki tajkun George Gillet podastro ponudu za preuzimanje. Britanski mediji izvijestili su da je klub na pragu sporazuma o toj transakciji, vrijednog 450 milijuna funti (680 milijuna eura).

Newcastle United je pak nedavno razmotrio mogućnost preuzimanja u razgovorima s investicijskom tvrtkom Belgravia Group i američkim hedge fondom Polygonom, ali su obje strane u međuvremenu odustale od pregovora.

VIJESTI IZ KOMPANIJA

Microsoft lansirao Vistu u 70 zemalja svijeta

Taj najveći svjetski proizvođač softvera lansiranje svog prvog novog Windows operativnog sustava u proteklih pet godina obilježio je marketinškom kampanjom koja između ostaloga uključuje košarkašku zvijezdu Lebrona Jamesa, te predsjednika uprave i najprepoznatljivije lice Microsofta - njegovog suosnivača Billa Gatesa.

"Vista će ponijeti zabavljačku industriju na posve novu razinu. Čak će se i obrazovni sustav drastično izmijeniti", kazao je Gates na primanju upriličenom u Britanskoj nacionalnoj biblioteci u Londonu, gdje je pomoću Viste elektronički pripojio dvije bilježnice Leonarda da Vincija, jednu koja je pohranjena u British Libraryiju, te jednu u SAD-u koja je u njegovom osobnom vlasništvu.

Windows operativni sustav je instaliran na više od 95 posto osobnih računala u svijetu. Ova njegova dugo odgađana nova verzija prvi je veći projekt Microsoftovog operativnog sustava lansiran od kad je 2001. prvi put predstavljen Windows XP.

Ta kompanija sa sjedištem u Redmondu, savezna država Washington, Vistu naziva najvažnijom verzijom svog tržišno dominantnog operativnog sustava od kad je Windows 95 lansiran prije više od desetljeća.

Istraživanja pokazuju da će u prvim godinama nakon lansiranja Vista, čije je stvaranje Microsoft stajalo šest milijardi dolara, biti instalirana na više od 100 milijuna osobnih računala diljem svijeta.

Koalicija Microsoftovih rivala, među kojima su se našli IBM, Oracle, i Nokia, prošlog je tjedna upozorila da Vista predstavlja obnavljanje praksi koje su u Europskoj uniji prije gotovo tri godine ocjenjene protivne europskim zakonima, te da će naštetiti interoperabilnosti između softverskih programa i elektroničkih uređaja. Microsoft je to odbio komentirati.

Ta je kompanija na sebe navukla i gnjev boraca za zaštitu okoliša i grupacija za zaštitu prava potrošača, koji tvrde da će Vista izazvati nepotrebne kupnje novih kompjutora za čiji je rad potrebna dodatna energija. Budući da tek oko 15 posto postojećih kompjutora raspolaže memorijom i grafičkim karticama dovoljno snažnima za instalaciju nove verzije Viste, većina će korisnika vjerojatno morati kupiti posve nova računala žele li nadgradnju njihovih obilježja.

Lufthansa prognozira val spajanja u EU zrakoplovnom sektoru

Lufthansa je prije dvije godine kupila švicarskog zrakoplovnog prijevoznika Swiss International Air Lines pa u doglednoj budućnosti ne mora žuriti s novom akvizicijom, naglasio je Mayrhuber za FTD.

Bude li američka vlada i dalje uskraćivala inozemnim prijevoznicima pravo na više od 25 posto vlasničkog udjela u američkim zrakoplovnim kompanijama, to će predstavljati prepreku transatlantskim zajedničkim projektima i povećati izglede za proces konsolidacije u Europi, upozorio je čelnik Lufthanse.

SAD i EU već godinama nastoje postići dogovor o sporazumu kojim bi se ojačala konkurencija na transatlantskom zrakoplovnom tržištu i zamijenili postojeći bilateralni sporazumi između SAD-a s jedne i pojedinih članica EU s druge strane.

No, načelni sporazum iz studenog 2005. potisnut je u drugi plan nakon što je Washington zbog otpora u Kongresu povukao prijedlog o ublažavanju ograničenja o inozemnim ulaganjima u američke kompanije.

Povjerenik EU za promet Jacques Barrot posjetit će početkom veljače Washington kako bi s američkom vladom razgovarao o zastoju u pregovorima o američko-europskom paktu o "slobodnom nebu". Barrot je najavio da će tom prilikom zastupnicima u američkom Kongresu objasniti posljedice blokade sporazuma.

Deutsche Telekom snizio procjenu ovogodišnje dobiti

U drugom upozorenju u proteklih šest mjeseci ta je njemačka kompanija objavila da će u ovoj godini njezina dobit prije plaćanja poreza, kamata, dugova i amortizacijskih troškova biti 1,2 milijarde manja no što se očekivalo, procijenivši njezinu visinu na 19 milijardi eura.

Nakon što mu je konkurencija počela preotimati klijente ponudama jeftinijih kombiniranih usluga telefonije i širokopojasnog pristupa internetu, DT je prošle godine najavio nove cijene svojih paketa, ne mijenjajući cijene ostalih pojedinačnih usluga.

Kompanija je krajem 2005. bilježila 41,2 milijuna klijenata na području fiksne telefonije i pristupa internetu dok je u 2006. njihov broj smanjen na 38,96 milijuna.

Tradicionalno uspješni ogranak za mobilnu telefoniju T-Mobile naći će se, pak, pod pritiskom jakog eura, zbog čega je revidirao naniže svoje prognoze o dobiti za 200 milijuna eura.

Prošle je godine T-Mobile povećao broj klijenata za 8,6 milijuna, čime je njihov ukupan broj u Europi i SAD-u porastao na 106,4 milijuna. No, dobit njegova američkog ogranaka bit će pritisnuta jakim tečajem eura prema dolaru.

Povratak osnivača Della na mjesto izvršnog direktora

Ta je neočekivana odluka donijeta nakon što je Dell na mjestu najvećeg svjetskog proizvođača računala zamijenio revitalizirani Hewlett Packard.

"Uprava vjeruje da su Michaelova vizija i način upravljanja ključ za dugoročnu obnovu Dellove vodeće pozicije u tehnološkoj industriji", stoji u priopćenju te kompanije. "Na svijetu ne postoji osoba koja bi Dell vodila bolje od čovjeka koji je stvorio Direct Model, i koji je ovu tvrtku gradio protekle 23 godine".

Dell je tu kompaniju pokrenuo 1984. s kapitalom od samo 1.000 dolara i idejom preskakanja posrednika u prodaji računalnih sustava, odnosno idejom izravne prodaje korisnicima. Od tada se nalazi na poziciji predsjednika uprave te kompanije, koju će zadržati i nakon preuzimanja nove funkcije. Izvršni direktor kompanije bio je do 2004.

"Pred Dellom su nevjerojatne mogućnosti", kazao je Michael Dell. "Usmjereni smo na pružanje bolje usluge korisnicima, izgradnju snažnog globalnog uslužnog poslovanja, te pružanje proizvoda najbolje dugoročne vrijednosti za korisnike", dodao je.

WWF: Korporacije obećale spasiti klimu

Sony, Nike, IBM, Polaroid, Tetrapak, veliki proizvođač građevinskih materijala Lafarge i još sedam multinacionalnih kompanija objavilo je da će svoje obećanje o smanjenju emisije CO2 ispuniti najkasnije do 2010.

"Pridruži li nam se još 1.300 velikih kompanija, ciljevi iz Kyota, zadani industrijaliziranim zemljama, bili bi ispunjeni", istaknuto je u službenom priopćenju skupine kompanija koje je WWF nazvao "spasiteljima klime".

Protokol iz Kyota jedini je međunarodni sporazum kojim se određuju ciljana smanjenja zagađivanja okoliša fosilnim gorivima, uzročnika "efekta staklenika". Sporazum je pretrpio težak udarac povlačenjem SAD-a 2001. koji inače proizvodi gotovo četvrtinu emisije štetnih plinova u svijetu.

"Borba protiv promjene klime može otvoriti nove mogućnosti za poslovanje i potaknuti inovacije i otvaranje novih radnih mjesta. Kompanije iz skupine Spasitelja klime pokazuju da održivi razvoj ne znači automatski i manju zaradu", naglasio je Hans Verolme, direktor WWF-ova programa o promjeni klime.

Uz zajedničku službenu najavu smanjenja, svaka je kompanija objavila i vlastito priopćenje u kojem detaljno razrađuje odgovarajuće mjere.