Istaknuo je kako su priroda i kultura uporišta identiteta moderne Hrvatske koji imamo pravo braniti.
U vremenu kada je globalizacija svedena na ekonomističku razinu, zadaća svih segmenta hrvatskoga društva - od politike preko udruga civilnoga društva do svakoga pojedinca - je braniti naše ekološke i kulturne posebnosti, kazao je.
Jer, zaključio je, nakon što je krupni kapital osvojio banke, telekomunikacije i medije, na njegovu su popisu interesa sada prirodni izvori - pitka voda, šume, more i otoci.
A da Hrvatska doista ima što štititi kada je riječ o prirodnim izvorima sociolog Lay je potkrijepio brojnim podatcima - primjerice 43 posto kopnenoga teritorija Hrvatske pokriveno je šumom, od kojih su 95 posto prirodne šume, a Hrvatska ima i ukupno 1185 otoka, hridi i grebena, osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode (najnoviji je Lastovo).
U Hrvatskoj je neiskorišteno 20 posto obradivoga tla, što je godišnji gubitak od 150 milijuna eura, a iskoristivost obnovljivih izvora energije - sunca i vjetra praktički je zanemariva.
Sociolog Laya istaknuo je kako je normalno da će, kako je rekao, "bogatuni iz cijeloga svijeta htjeti samo najbolje od naše prirodne baštine". Za nas je pak, važno znati kako se tomu oprijeti i pronaći moderne načine obrane.
"I dok u nas postoji logika otpora jačemu, što smo dokazali i nedavno u Domovinskome ratu, sada bismo trebali pronaći drukčije načine otpora, za što je potrebno puno više znanja od onoga koje imamo. To pak znači da bi političke elite trebale puno jasnije, odlučnije i bezrezervno ulagati u obrazovanje, znatno više nego do sada", kazao je Laj.
Vladimir Lay voditelj je znanstvenoga projekta "Održivi razvoj Hrvatske", zaposlen je kao viši znanstveni suradnik u Institutu društvenih znanosti Ivo pilar i predavač je socijalne ekologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu .