"Crkva u svijetu pa tako i u Hrvatskoj ne smije biti na margini, a socijalni nauk Crkve katolike potiče da se javno zalažu za opću dobrobit", kazao je prof. Baloban.
Razmatrajući pitanja legitimne prisutnost kršćana i Crkve u društvu, mogućnosti i značenja kršćanske socijalne misli, pitanja općeg dobra i mentaliteta podložnosti, uloge stranog kapitala u Hrvatskoj manipuliranja informacijama te pitanje "glasne manjine" i "šutljive većine", ocijenio je kako u Hrvatskoj ne postoji javna rasprava.
"Određeni krugovi preko medija omogućuju prostor Crkvi samo kada se u njoj pojave negativne stvari", rekao je prof. Baloban, napomenuvši da "naravno i negativnosti trebaju doći u javnost, no pri tom bi se trebala čuti i druga strana istine".
Kao problem znatnijem javnom zauzimanju Crkve i vjernika u društvu, naveo je 45-godišnje komunističko nasljeđe, pomiješano s liberalnim idejama o potiskivanju Crkve iz javnosti.
"U Hrvatskoj manjina vlada nad većinom", ocijenio je, te dodao da 93 posto kršćana u hrvatskom društvu nemaju gotovo nikakav prostor u javnosti.
Upozorio je kako se "nemogućnošću većine da progovori o bitnim problemima društva, otvara prostor za manipulaciju".
"Kako možemo donositi ispravne odluke ako se od nas skrivaju informacije", upitao je prof. Baloban.
Kao poseban hrvatski problem naveo je podložnički mentalitet, o kojem Hrvati, pak, ne žele razgovarati.
"Odgovorni ljudi u Hrvatskoj provode upute raznih moćnika iz inozemstva i na taj način potpuno zaobilaze demokratsku proceduru. Tako je danas Bruxelles postao ono što su nam nekad bili Beč, Pešta i Beograd", procijenio je prof. Baloban.
Drži da se podložnički mentalitet ne zadržava samo na vrhu, nego se on prenosi i na niže razine, što nije dobro za slobodu.
Prof. Baloban podsjetio je i kako Hrvatska svojom kulturom i poviješću pripada srednjoj Europi. "Da bi se u nju duhovno vratili, moramo se izboriti za vlastiti ponos, a on se danas u Hrvatskoj progoni", kazao je.
Istaknuo je da se bez nacionalnog ponosa ne mogu ostvarivati ni pobjeda ni sloboda.
"Ulazak u EU omogućuje nam povratak na mjesto s kojeg smo neprirodno bili istisnuti 1918.", rekao je prof. Baloban, upozorivši kako u Europu treba ulaziti mukotrpnim pregovaranjem. "Zato nam je dobrodošao zdravi euroskepticizam", zaključio je.
Prof. Stjepan Baloban pročelnik je Katedre za socijalni nauk Crkve na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i suautor više knjiga. Samostalno je objavio monografiju "Socijalni govor Crkve u Hrvatskoj".