Dok vladajući očekuju da će profesionalizirati državnu upravu i omogućiti civiliziran prijenos vlasti na lokalnoj i regionalnoj razini, oporba tvrdi da je riječ o pokušaju da se zacementiraju kadrovska rješenja sadašnje vlasti.
Izmjenama Zakona se predlaže model primopredaje vlasti koji vrijedi na državnoj razini preslikati i na lokalnu razinu, odnosno nakon lokalnih izbora.
Palarić: Stabilizirati političke prilike i spriječiti korupciju
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić uvodno je kazao kako je cilj zakona stabilizirati političke prilike na lokalnoj razini u trenutku lokalnih izbora, te na najmanju moguću mjeru svesti mogućnost političke korupcije nakon izbora, budući da je lokalna razina, po percepciji javnosti, visoko korumpirana.
Kao bitne ciljeve zakonskih izmjena naveo je i depolitizaciju te profesionalizaciju državne uprave.
Predlaže se, naime, da pomoćnici ministara, tajnici ministarstava, zamjenici tajnika Vlade te zamjenici državnih tajnika novoj Vladi nakon izbora moraju staviti svoj mandat na raspolaganje, a Vlada bi za ta službenička mjesta raspisala javne natječaje.
Kajin (IDS): Zakonom se želi zacementirati zatečeno stanje
"Bit zakona je strah od nove vlasti i želja da se zatečeno stanje zacementira", ocijenio je Damir Kajin (IDS), po kojemu praksa da svi nakon izbora ostaju na svojim mjestima otvara vrata korupciji.
Osim pomoćnika ministara i drugih službenika u Vladi i ministarstvima, svoje bi mandate na raspolaganje, tvrdi Kajin, nakon izbora trebali staviti i direktori trgovačkih društava u vlasništvu lokalne samouprave, ali i čelnici INA-e, HEP-a, Hrvatskih pošta, Hrvatskih autocesta i drugi. Sve su to stranački ljudi, uvjeren je Kajin.
I Željko Pecek (HSS) smatra da aktualna vlast predloženim izmjenama želi zadržati politički podobne kadrove, a zanima ga koliko državnih službenika pripada pojedinim političkim opcijama i je li politička opredjeljenost kriterij za njihovo zapošljavanje.
Pecek je prigovorio da zakon ne predviđa nikakve sankcije za lokalne čelnike koji prijeđu limit zaduživanja u razdoblju primopredaje vlasti, kao ni za dužnosnike koji kadrove zapošljavaju po političkoj liniji.
Predložio je da izvješća lokalnih čelnika u odlasku budu službeni dokument, koji bi prihvaćala nova predstavnička tijela, jer bez toga, smatra, takva izvješća nemaju smisla.
Arlović (SDP): Privilegiranje dijela državnih dužnosnika
Mato Arlović (SDP) ocijenio je da će predloženi zakon privilegirati dio državnih dužnosnika, koji će se nakon idućih parlamentarnih izbora birati po javnom natječaju i postati državni službenici, podsjetivši da je upravo tim dužnosnicima Sabor na prošloj sjednici povećao plaće.
Pero Kovačević (HSP) neprihvatljivim smatra rješenje po kojem će lokalni i regionalni čelnici u razdoblju prijenosa vlasti moći potpisivati ugovore najviše vrijednosti 0,5 posto proračuna jedinice kojoj su na čelu.
"Neodgovorni i razuzdani gradonačelnici tu će odredbu shvatiti, ne kao ograničenje, nego kao obvezu da potroše što više novca, pa će napuhavati proračune u izbornoj godini", uvjeren je Kovačević, koji predlaže da se o Vladinu prijedlogu provede treće čitanje.
Dražen Bošnjaković (HDZ) smatra, međutim, da će upravo to rješenje olakšati položaj novih vlasti u lokalnim sredinama, odnosno da će otkloniti mogućnost da vlast na odlasku iza sebe ostavi bitne projekte, započete u razdoblju prijenosa vlasti.
Odbacio je tvrdnje o pokušaju cementiranja postojećeg kadra, ističući da svi dužnosnici nakon izbora svoje mandate dati na raspolaganje novoj vlasti.