Pred Vladom bi se, naime, sutra trebao naći prijedlog zaključka kojim Vlada prima na znanje nacrt prijedloga plana sanacije i restrukturiranja svakog pojedinog brodogradilišta i taj nacrt upućuje Europskoj komisiji na mišljenje.
Takav zaključak Vladi predlaže njeno povjerenstvo za brodogradnju koje je početkom tjedna razmatralo pojedinačne programe nakon završne dorade u izravnoj komunikaciji između uprava brodogradilišta i inozemnog savjetnika.
Da je program restrukturiranja hrvatske brodogradnje u završnoj fazi, te da bi Vlada ovog tjedan mogla prihvatiti i individualne programe restrukturiranja pet državnih brodogradilišta - riječkog 3. maja, Kraljevice, Brodotrogira, Brodosplita i pulskog Uljanika - krajem prošlog tjedna najavio je i potpredsjednik Vlade Damir Polančec.
Hrvatska brodogradilišta, izuzev Uljanika, uvelike ovise o snažnim financijskim potporama, a u pregovorima s Europskom komisijom za njih će se tražiti prijelazno razdoblje tijekom kojeg bi se brodogradilišta osposobila da funkcioniraju s istim oblicima i razinama subvencija kao i u zemljama EU.
Prema ranijim najavama potpredsjednika Vlade, plan sanacije i restrukturiranja brodogradnje predviđa i bolju kontrolu nabave i sustava financiranja, te bolju kontrolu ugovora koji se sklapaju za izgradnju brodova na hrvatskim navozima.
Prema pak posljednjim napisima iz nekih medija, za četiri državna brodogradilišta (3. maj, Kraljevica, Brodotrogir i Brodosplit) u procesu restrukturiranja bitne su dvije stavke, ulaganja u tehnološku obnovu koja se procjenjuju na oko 50 milijuna eura, te repozicioniranje na svjetskom tržištu kroz gradnju složenijih i isplativijih tipova brodova.
Vezano za financijsku sanaciju hrvatskih brodogradilišta, mediji također prenose i podatak da do sada akumulirani gubici po preuzetim kreditnim obvezama i predviđeni minusi po ugovorenim brodovima s isporukom u iduće tri do četiri godine iznose oko 900 milijuna dolara.