'Pravaš' Tonči Tadić u raspravi je kazao kako se sporazumom američkoj ratnoj mornarici dopušta, primjerice, i uporaba sile te zadržavanje hrvatskog broda za koji sumnja da se bavi kriminalnim aktivnostima, a da se pritom ništa ne pita Hrvatsku ratnu mornaricu (HRM).
"O primjeni sile ne odlučuje HRM nego zapovjednik američkog ratnog broda", rekao je Tadić, koji Vladi predlaže da umjesto sporazuma pristupi međunarodnoj inicijativi za sigurnost kontejnera na brodovima, koja predviđa pretres kontejnera već u samim lukama.
Državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Hidajet Biščević istaknuo je da "nema prijenosa suvereniteta ni po jednoj točki sporazuma", već da je riječ o nadzoru sigurnosti Jadrana, te o dodatnom utjecaju na sigurnost ovog dijela Europe u kojemu još postoje krizna žarišta, primjerice na Kosovu. "Sporazum dodatno štiti nacionalne interese", naglasio je Biščević.
Mato Arlović (SDP) ocijenio je da je i predloženi sporazum, uz 12 već potpisanih međunarodnih dokumenata, potvrda da Hrvatska sama i u suradnji s drugim državama može spriječiti širenje oružja za masovno uništenje.
Upozorio je, ipak, da treba precizirati odredbe na temelju kojih se iznimno dopušta pretres putničkih i turističkih plovila.
Potvrđivanje sporazuma prihvaća i Damir Kajin (IDS), iako, ističe, Hrvatska njime dio svog pravnog suvereniteta ustupa Amerikancima, koji "najviše i posjeduju i zlouporabljuju oružje za masovno uništenje".
"Hrvatska, istina, mora sudjelovati u takvim mjerama, ali i preuzeti rizik odgovora terorističkih skupina", rekao je Kajin, podsjetivši da je nedugo nakon što je Hrvatska krajem 1990-ih SAD-u izručila navodnog egipatskog čelnika al-Qaide uslijedila eksplozija u Rijeci.