Hrvatski etnički institut u Chicagu, koji su osnovali franjevci 1975. godine, ima muzej, arhiv, knjižnicu i istraživački centar o kojima se prikupljaju i čuvaju knjige, almanasi, magazini, rukopisi i drugi artefakti vezani uz naslijeđe oko 2,5 milijuna ljudi hrvatskog podrijetla u Sjevernoj Americi. Institut vodi istraživanja o sociološkim, demografskim, religijskim i političkim aspektima hrvatskih migracija i njihovog utjecaja na način života u zemljama u koje su emigrirali.
U nedjelju navečer saborski zastupnici Mario Zubović, Frano Matušić i hrvatski veleposlanik u SAD-u Neven Jurica sastali su se s hrvatskom zajednicom u prostorijama Hrvatskog kulturnog centra u Chicagu. Na sastanku je sudjelovalo 50-ak čelnika hrvatskih udruga sa šireg područja Chicaga, na kojem živi više od 100.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.
Saborski zastupnici govorili su o vanjskopolitičkim prioritetima hrvatske Vlade, o ulasku u članstvo u EU i NATO-u, vladinim rezultatima i planovima na unutarnjepolitičkom i gospodarskom području, na području obrazovanja, poboljšanja životnog standarda, te o reformama zdravstva i pravosuđa.
Odgovarali su i na brojna pitanja iseljenika, vezana najviše uz gospodarska kretanja u zemlji i mogućnosti ulaganja.
Frano Matušić i Mario Zubović, voditelj i član saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeće Europe, i članovi odbora za vanjsku politiku i parlamentarnu suradnju Sabora, u četvrtak će u Washingtonu sudjelovati na nacionalnom molitvenom doručku u hotelu Hilton, koji se tradicionalno održava prvog četvrtka u veljači i obično okupi oko tri tisuće uzvanika iz cijelog svijeta - državnika, diplomata, članova parlamenata i vlada, kao i vjerskih velikodostojnika.
Na nacionalni molitveni doručak dolaze gosti iz oko 150 zemalja, većinom kršćani, ali ima i predstavnika niza drugih vjera. Sudionicima se obraća i predsjednik Sjedinjenih Država.
Govoreći na molitvenom doručku 2006. predsjednik George W. Bush istaknuo je važnost slobode vjeroispovijesti u SAD-u koja omogućuje da svi budu podjednako Amerikanci bez obzira jesu li kršćani, muslimani, židovi ili ateisti, kao i vrijednost molitve koja zbližuje sve vjernike.
Idejni začetnik nacionalnog molitvenog doručka bio je, polovicom prošlog stoljeća, jedan norveški pastor, koji je smatrao kako bi bilo dobro da se političari ponekad i pomole za svoju i druge zemlje, te da to učine u društvu kolega iz inozemstva.
(Hina) xdh ydj