FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Pariz: Počeo četverodnevni stručni skup o klimi

Autor: ;rtom;
ZAGREB/PARIZ, 29. siječnja 2007. (Hina) - Međuvladina skupina stručnjaka zadužena za istraživanje klimatskih promjena (IPCC) počela je u ponedjeljak u Parizu četverodnevni sastanak kojim će za svjetske čelnike pripremiti sažetak izvješća o zagrijavanju Zemlje.
ZAGREB/PARIZ, 29. siječnja 2007. (Hina) - Međuvladina skupina stručnjaka zadužena za istraživanje klimatskih promjena (IPCC) počela je u ponedjeljak u Parizu četverodnevni sastanak kojim će za svjetske čelnike pripremiti sažetak izvješća o zagrijavanju Zemlje.

Oko 500 stručnjaka priprema 4. po redu izvješće što će biti objavljeno u petak, javljaju agencije o radu IPCC-a (Intergovernmental Panel on climate Change), koje su 1988. osnovali Svjetska meteorološka organizacija i Program Ujedinjenih naroda za okoliš, a na zahtjev Sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta.

IPCC djeluje kao prijenosnik informacija između znanstvenika i političara, a dosad je objavio tri izvješća - 1990., 1995., te 2001. Posljednjim izvješćem stručnjaci su potvrdili ulogu čovjeka u zagrijavanju Zemlje u 20. stoljeću i predvidjeli rast temeprature do 2100. godine od 1,4 do 5,8 stupnjeva.

Svoje procjene klimatskih promjena IPCC objavljuje na temelju ukupnih znanstvenih istraživanja o klimi provedenih u laboratorijima diljem svijeta.

Početkom 70-ih godina počelo se upozoravati da se zagrijavanje ne može objasniti samo prirodnim uzrocima (vulkanima ili promjenama u Sunčevom zagrijavanju Zemlje), a da se pritom zanemari ispuštanje u atmosferu stakleničkih plinova.

Od početka industrijske ere, ispuštanje ugljičnog dioksida (CO2), povezanog s potrošnjom fosilnih goriva naraslo je za 30 posto i taloži se u atmosferi stoljećima. Najodgovorniji za učinak staklenika je plin CO2 (55 posto), dok je udio metana 17 posto. Međutim, metan ima veći kapacitet utjecaja na promjenu klima, čak 56 puta veći od kapaciteta CO2 u prvih 20 godina.

Uglavnom se metan u atmosferu oslobađa uzgojem stoke, odbacivanjem kućnog otpada, eksploatacijom nafte i plina te uzgojem riže, a od godine 1750. metan je porastao za 150 posto.

Samo uzgoj stoke je od 2004. godine činio 9 posto u ukupnom ispuštanju stakleničkih plinova.

Australija i Sjedinjene Države jedine su dvije visoko razvijene zemlje koje odbijaju potpisati Protokol iz Kyota, međunarodni sporazum kojim se države potpisnice obvezuju smanjivati emisije stakleničkih plinova.

Međutim, upravo je SAD najveći svjetski onečišćivač koji sam ispušta četvrtinu svih stakleničkih polinova u atmosferu, a slijedi ga Kina.

No dok američka administracija predsjednika Georgea W. Busha odbija potpisati Protokol, američka javnost sve je svjesnija opasnosti i čak 74 posto Amerikanaca uvjereno je u zagrijavanje Zemlje.

S druge strane pojedine američke države ne slijede primjer Washingtona pa se, primjerice, Kalifornija, pod utjecajem guvernera Arnolda Schwarzeneggera, obvezala smanjivati emisije stakleničkih plinova, čime se izravno suprotstavlja politici predsjednika Busha.

Buđenju američke javnosti znatno je pridonio i dokumentarni film bivšeg američkog potpredsjednika Ala Gorea. U borbu za spas planete sve se više uključuju i čelnici vjerskih zajednica potpomognuti znanstvenicima.

(Hina) xrt ysd

An unhandled error has occurred. Reload 🗙