Kritike se ponajprije odnose na dio nacrta koji govori o kažnjavanju "izazivanja, pomaganja i poticanja terorističkih napadaja" te na kratkoću roka u kojemu se EFJ treba izjasniti i odrediti prema tako važnim pitanjima. Naime, rok je 15. veljače.
Prema grčkom predstavniku u EFJ-u Moschosu Voitsidisu, o tom bi se problemu Federacija trebala izjasniti na Izbornom kongresu koji se od 23. do 25. ožujka održava u Zagrebu.
Androula Georgiou, također iz Grčke, smatra da je filozofija cijelog nacrta promašena i to ponajprije jer se iz spomenutog stječe dojam da je terorizam posljedica terorističke "propagande", što je smiješno.
Martins Morim iz portugalske udruge novinara upozorava na članak Odluke o borbi protiv terorizma u kojemu se kaže da zemlje članice EU "moraju poduzeti sve potrebne mjere kojima će osigurati da izazivanje, pomaganje i poticanje terorističkih napada bude kažnjivo".
"S tim treba biti vrlo oprezan jer tako široka formulacija može ugroziti načelo zaštite novinarskih izvora informiranja. Takve formulacije idu na ruku onim vladama koje traže svaku izliku za pojačanu kontrolu medija i novinara. Mi smo novinari, mi nismo policajci", bio je nedvosmislen Portugalac.
"To je birokratski monstrum". Tim je riječima njemački predstavnik Wolfgang Mayer izrekao svoj stav o nacrtu.
U isti se koš, rekao je, stavljaju ozbiljni mediji i blogovi, novinari i propagandisti. Zapitao se i kako definirati "terorističku propagandu" o kojoj se govori u nacrtu Odluke.
"Nije li taj termin samo oruđe moguće cenzure? Naravno, europska se novinarska zajednica slaže s potrebom borbe protiv terorizma, ali to ne smije biti argument za ograničavanje medijskih sloboda - mediji javnosti moraju posredovati tko su teroristi i koji su njihovi motivi. Ako mediji budu davali riječ predstavnicima terorističkih organizacija, hoće li to biti okvalificirano kao teroristička propaganda", pita se Meyer.
Francuski novinar Philippe Leruth zatražio je da glavni tajnik Svjetske i Europske novinarske federacija Aidan White europske institucije i nacionalne vlade opetovano upozori da te federacija smatraju kako sigurnost, pa i ona antiteroristička, ne smije biti alibi za ograničavanje ljudskih i medijskih prava i sloboda.
Europska unija je nakon napada na SAD, 11. rujna 2001., usvojila Plan aktivnosti koji je između ostalog predvidio usvajanje Okvirne odluke o borbi protiv terorizma. Cilj je usklađivanje nacionalnih zakonodavstava država članica tako da se na istovjetan način definira terorizam, kao i s njim povezani oblici kaznenih dijela, te da se uskladio sustav kazni.