POSLOVNI PREGLED BROJ 508

1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA

HFP objavio novi natječaj za prodaju KIM-a

Natječaj HFP-a odnosi se na dionice iz portfelja Fonda te ministarstava financija i poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, a rok za podnošenje ponuda istječe 9. ožujka u 14 sati.

U prva dva pokušaja prodaje po nominalnoj cijeni nije pronađen kupac za KIM, iako su na prvi natječaj u HFP bile pristigle tri ponude, no niti jedna nije prihvaćena.

Ovim se natječajem, kao i prošlim, od potencijalnih ponuđača očekuje zadržavanje 219 zatečenih radnika na razdoblje od dvije godina od sklapanja kupoprodajnog ugovora te postojećeg Kolektivnog ugovora do eventualnog potpisivanja novog. Ujedno, očekuje se i preuzimanje obveze imenovanja predstavnika zaposlenika u Nadzorni odbor KIM-a.

Među ostalim, od ponuđača se očekuje i zadržavanje osnovne djelatnosti KIM-a u cijelosti, a to je otkup i prerada mlijeka te distribucija i prodaja mliječnih proizvoda, kao i zadržavanje branda KIM.

U natječaju za prodaju većinskog udjela u KIM-u navodi se kako to karlovačko poduzeće ima pravo korištenja patenta svog zaposlenika, registriranog u Europskom patentnom uredu i u osam zemalja Europske unije, a riječ je o "potpuno novom proizvodu, koji omogućuje proizvodnju neograničenog broja novih tekućih mliječnih fermentiranih proizvoda, koji su rezultat do sada nespojivih fermentacija, kao što su termofilni i mezofilni procesi".

Navodi se i kako je, prema nerevidiranoj bilanci, ukupna aktiva KIM-a na kraju rujna prošle godine bila 66,12 milijuna kuna, dok su ukupne obveze društva istodobno iznosile 53,76 milijuna kuna.

AZTN: odobrena državna jamstva Brodosplitu

Vijeće je potporu odobrilo pod uvjetima da se jamstvo i kredit daju pod tržišnim uvjetima, da kredit bude vraćen u roku od 12 mjeseci od isplate posljednjeg obroka, da je potpora dodijeljena zbog ozbiljnih socijalnih problema, da je ograničena na neophodan iznos koji omogućava poslovanje poduzetnika, da se odobrava za razdoblje potrebno za izradu plana restrukturiranja, a najviše na 6 mjeseci, te da se dodjeljuje samo jednom.

Spomenuti uvjeti, navode iz AZTN-a, temelje se na Zakonu o državnim potporama, Uredbi o državnim potporama te obvezama koje je Hrvatska preuzela potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Na zahtjev Ministarstva kulture pak Vijeće je odobrilo prijedlog Programa za financiranje nakladništva u 2007. godini, kojim su predviđene državne potpore za izdavanje knjiga, časopisa te potpore za književne manifestacije.

HFP objavio natječaj za prodaju TLM-a za jednu kunu

Novost u ovom natječaju za prodaju TLM-a je mogućnost da ponuđači sami predlože popust za kupnju svih dospjelih obveza tvrtke prema Ministarstvu financija, s osnova neplaćenih poreza i doprinosa, protestiranih i plaćenih jamstava i sl., a koje ukupno iznose više od 375 milijuna kuna.

Ujedno, ponuđači trebaju predložiti i program podmirenja nedospjelih obveza TLM-a prema komercijalnim bankama pokrivenih državnim garancijama. Riječ je o oko 430 milijuna kuna glavnice te gotovo 64 milijuna kuna ugovorenih kamata.

Također, ponude bi trebale sadržavati i ponudu popusta za kupnju dospjelih obveza TLM-a perma ostalim državnim vjerovnicima, poput HEP-a, Hrvatskih voda i Hrvatskih šuma, a koje iznose više od 86 milijuna kuna.

Pritom se navodi kako "svi ponuđeni popusti moraju biti apsolutno nužni za ponovnu uspostavu dugoročne isplativosti društva u predloženom vremenskom roku".

Ponuđači bi trebali preuzeti i obvezu da će u potpunosti podmiriti sve ostale obveze TLM-a prema ostalim vjerovnicima, a koje su u rujnu lani iznosile više od 80 milijuna kuna.

Uz uobičajene uvjete, poput zadržavanja osnovne djelatnosti TLM-a (proizvodnja valjanih, prešanih i vučenih aluminijskih proizvoda te finalizacija prešanih proizvoda u građevinarstvu) i podnošenja petogodišnjeg poslovnog plana, ponuđači bi se trebali obvezati i da će 1.400 od trenutnih 1.593 zaposlenika TLM-a zadržati na rok od najmanje dvije godine od preuzimanja društva.

Program ulaganja pak trebao bi sadržavati nužne kapitalne investicije u tvrtku te obrtna sredstva u iznosu od najmanje 92 milijuna eura u roku od tri godine, kao i prijedlog sanacije zemljišta "Elektrolize".

Na četiri dražbe HFP nudi vlasničke udjele u 47 tvrtki i banaka

Na elektronskoj dražbi, koja će se 26. siječnja održati na Zagrebačkoj burzi, bit će ponuđeni udjeli u četiri banke - Karlovačkoj (0,67 posto), Zagrebačkoj (0,25 posto), Privrednoj (0,15 posto) te Slatinskoj (0,03 posto).

Na dražbi za pokriće kapitalnih izdataka ministarstava mora, turizma, prometa i razvitka te pravosuđa, koja je najavljena za 31. siječnja, moći će se pak kupiti udjeli u 22 tvrtke.

Uglavnom je riječ o manjim udjelima, a najveći vlasnički paketi nude se u tvrtkama Vela Luka s Korčule (29,74 posto), Eko-Podravina iz Đurđevca (28,1 posto), Motel Plitvice iz Lučkog (23,65 posto), Lički krovovi iz Gračaca (16,01 posto) te Autoreparatura iz Osijeka (15,64 posto).

Dan kasnije na Zagrebačkoj će burzi biti ponuđene dionice šest tvrtki - Kotka, Lola Ribar, Međimurje beton, Rijekakino, Urbanistički institut Hrvatske te Velekom, a riječ je o udjelima od 0,1 do najviše 4,3 posto.

Na istoj će se burzi 7. veljače održati elektronska dražba za dionice 15 tvrtki, a najveći udio - od 14,67 posto, na toj će dražbi biti ponuđen u drvnoj industriji Spačva iz Vinkovaca.

Među ostalima, na toj će se dražbi moći kupiti i dionice BC Instituta (1,21 posto), Croatia Recordsa (0,09 posto), PPK Karlovačke mesne industrije (1,81 posto), PPK Valpova (1,53 posto), Purisa (0,02 posto), Solane Pag (0,05 posto) i dr.

Vlada donijela smjernice za izradu zakona o općem upravnom postupku

Premijer Ivo Sanader rekao je da je riječ o jednom od najsloženijih i najvažnijih propisa u u pravnom sustavu, napominjući da se sadašnja zakonska rješenja uvelike oslanjaju na propise iz bivše Jugoslavije, te da ih je stoga nužno mijenjati.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić istaknuo je da se žele zaštititi prava hrvatskih građana i primjeniti moderna tehnološka dostignuća, ubrzati postupke i skratiti njihovo trajanje, napominjući da se godišnje rješava nekoliko milijuna upravnih predmeta.

Također u okviru reforme državne uprave, Vlada je donijela Uredbu o oblicima, načinima i uvjetima izobrazbe državnih službenika, kojom se, tvrdi Palarić, želi objediniti razne modele izobrazbe službenka, od vježbenika do stručnjaka.

Izvijestio je da je kroz razne oblike edukacije do sada prošlo više od četiri tisuće službenika, te najavio da bi, ubuduće, službenici koji obavljaju rukovodeće poslove morali steći i vještine u upravljanju projektima i ljudima, npr. steći uvjerenje o položenom menadžerskom ispitu.

Palarić je najavio da bi do kraja siječnja u Narodnim novinama trebao biti objavljen popis tijela s javnim ovlastima za 2007., prijedlog kojega je danas prihvatila Vlada.

Izvijestio je da je njegov ured proveo široku edukaciju službenika odgovornih za izvršavanje zakonskih obveza vezanih uz dostupnost informacija iz državnih tijela, te najavio takvu edukaciju i za tijela s javnim ovlastima na lokalnoj razini.

Vlada je uputila mišljenje Hrvatskom saboru kojim ga izvještava kako nema primjedbi na Izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave u 2005., po kojemu je Komisija u toj godini zaprimila 801 predmet, od kojih je riješila njih 748.

Saboru su na potvrđivanje upućena tri memoranduma usuglašena s Europskom komisijom, kojima se, u okviru predpristupnog programa ISPA, namjeravaju financirati projekti zaštite okoliša u Zagrebu i Šibensko-kninskoj županiji.Hrvatska-vlada-rafinerije-

Vlada: sva postrojenja sisačke Rafinerije od ljeta moraju biti priključena na 'klaus'

Ministrica je na sjednici Vlade izvijestila da je riječ o jednoj od kratkoročnih mjera na koju se obvezala Ina, da se ostvaruje program cjelovite sanacije i rekonstrukcije sisačke Rafinerije u cilju zaštite života i zdravlja ljudi.

Ina, dodala je, "promptno izvršava" preuzete obveze da kratkoročnim i dugoročnim mjerama sanira Rafineriju.

Istaknula je da je inspekcija zaštite okoliša 12 puta obavila nadzor u Rafineriji, da je njezino ministarstvo, zajedno s Ministarstvom zdravstva, županicom Sisačko-moslovačke županije i sisačkim gradonačelnikom, formiralo radnu skupina koja će "neprestano pratiti događaje u Sisku".

Matulović Dropulić je potvrdila da je u Sisku bilo prekoračenja dozvoljene koncentracije sumporvodika i sumpordioksida u zraku, zbog čega je inspekcija u ovoj godini dva puta obavila nadzor.

Ministar zdravstva Neven Ljubičić izvijestio je da je njegovo ministarstvo iniciralo istraživanje o stopi oboljenja od raka u Sisku, najavivši da bi rezultati za 2005. trebalo biti gotovi do lipnja.

No, istaknuo je da prema rezultatima studije za razdoblje 1991.-2000., nije utvrđena nikakva statistička razlika što se tiče oboljenja od raka u Sisku te u drugim područjima Hrvatske.

HFP: Valjaonica cijevi Sisak za jednu kunu

Rok za podnošenje ponuda za kupnju VCS-a istječe 16. veljače ove godine u 14 sati.

Prema uvjetima natječaja, potencijalni novi vlasnik trebao bi zadržati osnovnu djelatnost VCS-a, odnosno proizvodnju metala te proizvoda od metala (cijevi od čelika).

Umjesto uobičajenog uvjeta zadržavanja zatečenih radnika na određeni rok, ponuđači za kupnju VCS-a u sklopu petogodišnjeg poslovnog plana, uz prikaz budućih prihoda i troškova, trebaju predložiti i koliko od trenutnih 1.209 radnika VCS-a žele zadržati u tvrtki.

Poslovni plan treba biti dopunjen planom investiranja u razdoblju od pet godina, koji sadrži "strukturne i financijske odredbe koje su u skladu s uvjetima restrukturiranja propisanim u članku 5 Protokola 2. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a osigurava dugoročnu održivost Društva", navodi se u natječaju HFP-a.

Ponuđači se moraju obvezati i na podmirenje svih dospjelih obveza VCS-a prema državnim vjerovnicima, koje su krajem prošle godine iznosile više od 44 milijuna kuna, uz sve povezane ugovorene i zakonske kamate, kao i svih postojećih obveza prema ostalim vjerovnicima te obveza pokrivenih državnim garancijama, odnosno više od 136 milijuna kuna.

U prva dva pokušaja - u rujnu i studenom prošle godine, HFP je VCS nudio po nominalnoj cijeni, od 405 milijuna kuna, te uz diskont od 75 posto, odnosno po početnoj cijeni od 101,26 milijuna kuna.

Na oba se natječaja javio njemački Rohrwerk Maxhutte, no oba puta njegova je ponuda bila ili nepotpuna ili neprihvatljiva, dok je ponuda zagrebačkog C.I.O.S.-a na posljednjem natječaju odbijena, jer je ta tvrtka za 100 posto VCS-a umjesto 101 milijuna kuna ponudila cijenu od jedne kune.

2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

Prosječna neto plaća za studeni 4.883 kuna

To je za 298 kuna ili za 6,5 posto više od prosječne isplaćene neto plaće za prošlogodišnji listopad. Na takvo su povećanje pak utjecale isplate 'božićnica'.

Usporedbe na godišnjoj razini pokazuje da je prosječna neto plaća isplaćena za prošlogodišnji studeni bila nominalno veća za 6,2 posto ili za 288 kuna od one isplaćene za isti mjesec 2005. godine.

Istodobno je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za studeni 2006. iznosila je 7.097 kune. U odnosu na prethodni mjesec to je povećanje za 504 kune ili za 7,6 posto.

Stopa nezaposlenosti za prosinac 17 posto

To je blago povećanje stope registrirane nezaposlenosti u odnosu na mjesec prije budući je ta stopa za studeni prošle godine iznosila 16,9 posto.

Potkraj prosinca 2006. u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane 293.153 nezaposlene osobe, što je za 884 osobe ili 0,3 posto više nego prethodnoga mjeseca, te 14.698 osoba ili 4,8 posto manje nego istoga mjeseca 2005. godine.

Rast građevinskih radova

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, građevinski radovi u razdoblju od siječnja do studenoga 2006. veći su za 9,9 posto u usporedbi s radovima u istom razdoblju 2005.

To je bitna promjena trenda u odnosu na godinu prije budući su građevinski radovi u razdoblju od siječnja do studenoga 2005. bili manji za 1,2 posto u usporedbi s radovima u razdoblju od siječnja do studenoga 2004.

Prosječna neto plaća 4.451 kunu

Po podacima Fine, prosječna je neto plaća za studeni u odnosu na prethodni mjesec nominalno porasla za 1,6 posto, a realno za 1,0 posto.

Prosječna mjesečna neto plaća u razdoblju siječanj - studeni 2006. godine iznosila je pak 4.396 kuna i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine nominalno je porasla 4,6 posto , a realno 1,3 posto.

Izvješće Svjetske banke o stanju ekonomija 'novih' članica EU i Hrvatske

Naime, Hrvatska lani, usprkos svim mjerama monetarne politike ipak bilježi rast plasmana za 22 - 23 posto, no to se još uvijek ne može mjeriti s više od 50 postotnim skokom u nekim od tih zemalja, rekla je na današnjem predstavljanju najnovijeg Redovnog ekonomskog izvješća Svjetske banke o zemljama EU8+2 glavna ekonomistica za Hrvatsku Ureda Svjetske banke u Zagrebu Sanja Madžarević-Šujster.

Ipak, dodala je, upravo zbog postignutog rasta u prošloj godini očito je da banke još uvijek imaju dovoljno prostora za zadržavanje kamatnih stopa na relativno niskim razinama, ponajprije kroz interno smanjivanje drugih troškova.

Prema izvješću Svjetske banke, koje se odnosi na Bugarsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Letonija, Litvu, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju te po prvi put i Hrvatsku, prekomjerna stopa rasta kredita u nekim zemljama pridonosi pregrijavanju ekonomije i velikim vanjskim neravnotežama.

U Svjetskoj banci drže da koncentracija novih kredita u sektoru stanovništva ne daje doprinos dugoročnom rastu, a istodobno stvara uvjete neodrživog rasta cijena imovine.

Prema riječima Madžarević-Šujster, Hrvatska je iz te faze izašla sredinom prošle godine, kada je rast cijena nekretnina te najamnina ipak usporen, odnosno smanjen s dvoznamenkastih stopa.

Ipak, Hrvatska istodobno ne bilježi niti približno tako visoke gospodarske stope rasta kao većina ostalih zemalja obuhvaćenih ovim izvješćem, za koje prosjek iznosi 7 posto, što sugerira da još uvijek postoji određeni jaz koji se mora nadoknaditi, prvenstveno provođenjem nekih 'težih' strukturnih reformi.

Primjerice, navela je Madžarević-Šujster, prostora za napredak ima u činjenici da hrvatski privatni sektor još uvijek čini svega oko 60 posto BDP-a, dok se u većini drugih zemalja taj udio kreće i do 75 posto. Tu su i prilično visoki socijalni troškovi te troškovi financiranja restrukturiranja Hrvatskih željeznica, subvencioniranja brodogradnje, te zdravstvene reforme.

Među pozitivnim kretanjima Madžarević-Šujster je pak izdvojila napredak reforme pravosuđa, posebice na području katastra, ubrzavanje privatizacije, početak projekta 'regulatorne giljotine', kao i početak reforme državne uprave, koja za cilj ima manji, ali učinkovitiji državni aparat.

3. BANKARSTVO I FINANCIJE

Hanfa: imovina mirovinskih fondova na kraju 2006. g. 16,3 mlrd kn

Doda li se tome nešto više od 60,3 milijuna kuna neto imovine deset zatvorenih DMF-ova, ukupna imovina svih mirovinskih fondova u Hrvatskoj na kraju 2006. godine iznosila je više od 16,3 milijardi kuna.

Usporedbe radi, na kraju 2005. godine ukupna imovina OMF-ova iznosila je 11,7 milijardi kuna, ODMF-ova 206,2 milijuna kuna, a zatvorenih DMF-ova 21,5 milijuna kuna.

Najveći udio u ukupnoj neto imovini obveznih mirovinskih fondova, od 40,64 posto, odnosno gotovo 6,47 milijardi kuna, na kraju 2006. imao je AZ fond. Slijedi ga Raiffeisen OMF s neto imovinom vrijednom nešto manje od 5 milijardi kuna, što predstavlja 31,39 postotni udio.

Imovina PBZ Croatia osiguranje fonda istodobno je iznosila 2,7 milijardi kuna (udio od 17,01 posto), a Erste Plavog fonda 1,74 milijarde kuna ili 10,96 posto ukupne neto imovine hrvatskih OMF-ova.

AZ fond je na kraju prošle godine imao vodeću poziciju i po broju članova. Od 1,32 milijuna osiguranika obuhvaćenih drugim mirovinskim stupom, u taj je fond na kraju prosinca 2006. bilo učlanjeno njih 504.822 ili 38,19 posto. Na drugom je mjestu Raiffeisen fond sa 434.433 člana (udio od 32,86 posto).

Slijede PBZ/CO fond sa 222.832 člana, odnosno udjelom od 16,86 posto te Erste Plavi fond, koji je sa 159.923 člana zauzeo 12,1 posto tržišta.

Prema vrijednosti prošlogodišnjeg prinosa pak, na prvom je mjestu Erste plavi fond sa 8,35 posto, a slijede PBZ/CO sa 7,23 posto, AZ sa 5,78 posto te Raiffesen sa 3,98 postotnim prinosom.

Među ODMF-ovima najveći broj članova na kraju 2006. imao je AZ Profit ODMF - njih 26.113 ili 34,74 posto od ukupno 75.161 osiguranika u trećem mirovinskom stupu.

Tek nešto manje, odnosno 26.003 osiguranika (34,6 posto) imao je na kraju prošle godine Raiffeisen fond, dok je na trećem mjestu Croatia osiguranje ODMF sa 10.277 članova (13,67 posto).

Erste Plavi Protect fond je prošlu godinu završio sa 5.605 ili 7,46 posto osiguranika, a slijede AZ benefit (5.516 ili 7,34 posto) te Erste Plavi Protect fond (1.647 ili 2,19 posto).

Promatrano po vrijednosti njihove neto imovine na kraju prošle godine na prvom je mjestu bio Raiffeisen ODMF, koji je raspolagao sa 210,1 milijuna kuna ili 52,88 posto ukupne imovine ODMF-ova.

Neto imovina AZ profita istodobno je iznosila 109,02 milijuna kuna (27,44 posto), a slijede AZ benefit s imovinom od 30,88 milijuna kuna (7,77 posto) te Croatia osiguranje ODMF s 30,6 milijuna kuna (7,7 posto).

Erste Plavi Expert je pak raspolagao sa 3,12 posto imovine (12,4 milijuna kuna), dok je 1,09 posto imovine (4,3 milijuna kuna) bilo pod upravljanjem Erste Plavi Protect fonda.

Hanfa: Pliva je morala izvijestiti javnost i dioničare o korespondenciji s Actavisom

Dopis koji je Pliva 13. ožujka prošle godine primila od Actavisa sadrži informacije koje se odnose na okolnosti ili odluke koje predstavljaju materijalne činjenice koje su mogle utjecati na cijenu dionica, pa je nastala obveza da o njima tada bez odgode izvijesti javnost, kaže se u rješenju Hanfe.

Plivi se nalaže da Hanfino rješenje dostavi dioničarima koji su to bili u razdoblju od 13. do 17. ožujka 2006. godine i koji su tada prodali dionice.

U obrazloženju rješenja, kaže se da je Pliva, odnosno njezin predsjednik Uprave Željko Čović, 13. ožujka prošle godine primio Actavisov dopis u kojem se predlaže spajanje Plive i Actavisa, uz ponudu od 570 kuna po dionici za sve Plivine dionice. Dopis sadrži i zahtjev da se omogući postupak dubinskog snimanja Plive, ponudu Upravi Plive da u novoj tvrtki ima integralnu ulogu te prijedlog da Actavis izloži svoje prijedloge Upravi i Nadzornom odboru Plive.

Hanfa smatra da prijedlog za kupnju 100 posto dionica Plive, po cijeni koja je bila 35 posto iznad prosječne cijene u zadnja tri mjeseca do 7. ožujka 2006. godine, predstavlja materijalnu činjenicu koja je mogla utjecati na cijenu dionica te da ju je Pliva bez odgode morala učiniti dostupnom javnosti, a posebno dioničarima.

Dodaje se da je, na traženo očitovanje predsjednika Uprave Plive Željka Čovića zašto to nije učinjeno, iz Plive stigao odgovor da Actavisov dopis nije sadržavao bitne materijalne činjenice te da su o dopisu obavješteni vanjski pravni savjetnici.

Hanfa u svom rješenju također navodi da je uvidom u Actavisov dopis razvidno da su i prije 13. ožujka 2006. dulje vrijeme održavani poslovni kontakti dviju uprava, o čemu nisu obaviješteni javnost, investicijska zajednica ni vlasnici Plivinih dionica kojima se trgovalo na Zagrebačkoj burzi te imatelji GDR-ova kojima se trgovalo na Londonskoj burzi.

Actavis je sudjelovao u natjecanju za preuzimanje Plive, okončanom pobjedom američkog Barra koji je ponudio 820 kuna za dionicu, dok je zadnja Actavisova ponuda bila 795 kuna. Pliva je, po završetku preuzimanja, u jesen prošle godine, postala povezano Barrovo društvo.

Hanfa: premija osiguravatelja na kraju 2006. 8,2 mlrd kn

Od ukupnog iznosa bruto premija iz 2006. godine na neživotna se osiguranja odnosilo više od 6 milijardi kuna, a životna 2,17 milijardi kuna.

Najveći udio u ukupnom iznosu zaračunate bruto premije, 35,97 posto ili 2,94 milijarde kuna, na kraju prošle godine imalo je Croatia osiguranje.

Ipak, udio najvećeg hrvatskog osiguravatelja u ukupnoj premiji je na kraju godine lagano smanjen u odnosu na kraj studenog kada je imao udio od 36,88 posto, a posebice u odnosu na početak 2006. godine, kada je Croatia osiguranje držalo 41,4 postotni udio na hrvatskom osiguravateljnom tržištu.

Slijede Euroherc, s ukupnom premijom od 920,9 milijuna kuna (i to samo u neživotnom osiguranju), što čini tržišni udio od 11,24 posto, te Allianz, koji je s premijom u iznosu od 873,5 milijun kuna na kraju 2006. godine zauzimao 10,67 posto hrvatskog osiguravateljskog tržišta.

Croatia osiguranje je lani držalo primat na tržištu neživotnih osiguranja, sa zaračunatom bruto premijom u iznosu većem od 2,65 milijarde kuna ili 44,15 posto ukupne premije u tom segmentu tržišta. Tome treba dodati i 59,14 milijuna kuna (0,98 postotni udio) premije Croatia zdravstvenog osiguranja.

Slijede Euroherc, čiji je udio u ovom segmentu tržišta iznosio 15,31 posto, te Jadransko osiguranje, sa 612,8 milijuna kuna premije ili 10,19 postotnim udjelom.

U životnom osiguranju pak prvo mjesto na kraju 2006. godine zauzima Allianz s premijom u iznosu od 354,08 milijuna kuna i udjelom od 16,27 posto.

Croatia osiguranje je s premijom u iznosu od 291,15 milijuna kuna i 13,38 postotnim udjelom zauzelo drugo mjesto, a na trećem je Grawe osiguranje, koje bilježi 246,6 milijuna kuna zaračunate bruto premije te udio na tržištu životnih osiguranja od 11,34 posto.

Udio veći od 10 posto u ovom su segmentu na kraju prošle godine imala i Osiguranje Zagreb (s premijom u iznosu od 221,3 milijuna kuna i udjelom od 10,17 posto) te Merkur (s premijom od 218,35 milijuna kuna te udjelom od 10,03 posto).

Savjet HNB-a: strani vlasnici Kvarner banke i Banke Kovanica

BKS Bank AG, Klagenfurt, dobila je na ovoj sjednici suglasnost za stjecanje više od 75 posto udjela u temeljnom kapitalu Kvarner banke d.d. Rijeka, koja po veličini aktive, prema nerevidiranim podacima iz rujna 2006. godine, ima oko 0,13 posto udjela i zauzima 29. mjesto među 33 banke koje djeluju na hrvatskom bankovnom tržištu.

Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino S.p.A. stekla je suglasnost za stjecanje više od 75 posto udjela u temeljnom kapitalu Banka Kovanica d.d. Varaždin, koja se s 0,30 posto udjela nalazi na 24. mjestu među hrvatskim bankama.

Savjet HNB-a suglasio se s odlukom nadzornog odbora Zagrebačke banke d.d. Zagreb da se predsjednikom njene uprave ponovo imenuje Franjo Luković, te da članovi uprave budu Sanja Rendulić, Tea Martinčić, Milivoj Goldštajn, Tomica Pustišek, Zvonimir Jurjević, Miljenko Živaljić i Christian Suppanz.

Isto tako, suglasnost je dana za imenovanje Mirka Brozovića predsjednikom a Branimira Čosića članom uprave PBZ stambene štedionice d.d. Zagreb.

Cosmopolitan Life u 2006. ostvario 54 milijuna kuna bruto premija

U ovoj godini planiraju, kako je istaknula, ostvarenje bruto premije od 63 milijuna kuna, u 2008. godini ona bi trebala iznositi 80 milijuna kuna, a u 2009. godini 104 milijuna kuna.

Broj aktivnih polica u prošloj je godini iznosio 22.650 polica, dok ukupna osigurana svota tog osiguranja u prošloj godini iznosi 3,55 milijarde kuna.

Čular je predstavila i novi program koji se nudi na hrvatskom tržištu - "Whole Life Best of Trend", a riječ je o spoju životnog osiguranja i ulaganja na svjetske burze bez rizika za uloženi novac.

Pogodnosti tog programa, kakao je pojasnila, su ulaganje koje obećava uspjeh, jamstvo kapitala, ulaganje na 12 godina i zaštita u slučaju smrti. Tako se primjerice u slučaju smrti isplaćuje cijeli ulog i prinos fonda, a najmanje uložena premija, dok se u slučaju smrti uslijed nezgode isplaćuje ulog i cijeli prinos fonda, a najmanje 150 posto uplaćenih premija. Najniža svota koja se može uplatiti u taj program je 500 eura.

Cosmopolitan Life dio je Vienna Insurance Groupe koja na hrvatskom tržištu zauzima treće mjesto u rangu životnih osiguranja sa tržišnim udjelom od 12,67 posto u prošloj godini te četvrto mjesto u rangu svih osiguranja sa tržišnim udjelom od 7,05 posto.

Cilj im je, kako je rekao predsjednik Nadzornog odbora Grupe Hans Raumauf, zauzeti treće mjesto na tržištu svih osiguravatelja u Hrvatskoj te drugo mjesto u rangu životnih osiguranja.

ZABA: 2006. malom gospodarstvu više od 2 mlrd kn kredita

Od ove godine pak više od 68 tisuća obrtnika i malih poduzetnika u ZABA-i mogu, uz postojeće kreditne proizvode koji se odobravaju uz valutnu klauzulu, ugovoriti i odobravanje svih kratkoročnih i dugoročnih kreditnih proizvoda u kunama, bez valutne klauzule.

Ujedno, ZABA je za male poduzetnike uvela i novi kreditni proizvod, lombardni kredit na temelju udjela u fondovima kojima upravlja ZB Invest. Udjeli u fondovima koriste se kao jedini instrument osiguranja, s time da nije nužno da vlasnik udjela bude ujedno i korisnik kredita.

Maksimalni iznos kredita nije ograničen već ovisi isključivo o tržišnoj vrijednosti udjela u fondovima na dan obrade kreditnog zahtjeva, koji se zalažu kao instrument osiguranja.

Kredit se odobrava kao nenamjenski s rokom otplate do maksimalno 60 mjeseci uz četiri različite kamatne stope koje ovise o ročnosti i valuti kredita. Kamatne stope kreću se od 7 posto godišnje za dugoročni kunski kredit, do 8,17 posto godišnje za kratkoročni kredit uz valutnu klauzulu u eurima.

13. obljetnica MBU: u Hrvatskoj gotovo 8 milijuna kartica

Podaci su to iz istraživanja o kartičnom poslovanju u Hrvatskoj koje je proveo Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije Hrvatske gospodarske komore (HGK), a koje je predstavljeno na današnjem obilježavanju 13. godišnjice Društva za međubankarske usluge MBU te 11. obljetnice uvođenja u funkciju bankomatske i EFT POS terminalske mreže MBNET-a.

Istraživanje se provodi od 2000. godine, a od siječnja 2002. godine provodi se svaka tri mjeseca. Posljednji se podaci odnose na razdoblje do kraja rujna 2006. godine, a njima je obuhvaćeno 25 banaka i kartičnih kuća.

Od ukupnog broja kartica u Hrvatskoj, najveći dio, odnosno 80,1 posto, čine debitne kartice banka, 11,3 posto su kreditne kartice kartičnih kuća, a preostalih 8,6 posto čine kreditne kartice banaka.

Istraživanje HGK ukazuje i na sve veću zastupljenost smart kartica u ukupnom broju kartica. Naime, dok je krajem 2004. godine njihov udio bio 5,2 posto (313.897 smart kartica), na kraju rujna 2006. godine taj je udio povećan na čak 27,7 posto (2.193.317 kartica).

Rezultati istraživanja pokazali su da su od početka siječnja do kraja rujna prošle godine financijske institucije obuhvaćene istraživanjem zabilježile ukupnu vrijednost svih kartičnih transakcija od 56,1 milijarde kuna. Od toga se 42,1 milijarda kuna odnosi na podizanje gotovine, a preostalih 14 milijardi kuna na plaćanja.

Vrijednost ukupno 69,8 milijuna transakcija obavljenih na hrvatskim bankomatima u razdoblju od siječnja do kraja rujna prošle godine iznosila je pak 44,47 milijardi kuna ili prosječno 636,53 kune po transakciji.

Istodobno je vrijednost 72,2 milijuna transakcija na EFT POS terminalima iznosila 18,35 milijardi kuna ili prosječno 253,9 kuna po transakciji.

Društvo MBU je osnovano 1994. godine na inicijativu hrvatskih banaka u svrhu koordiniranog projektiranja i razvoja zajedničke infrastrukture za suvremeno poslovanje s bankovnim karticama.

U dvije je godine to društvo projektiralo, izgradilo i 1996. godine uvelo u funkciju mrežu MBNET puštanjem u rad prvog bankomata kojim su obavljene prve transakcije MBCARD karticom, koja je zamijenila dotadašnje plastificirane čekovne kartice tekućih računa građana.

4. TVRTKE

Sergey Yeskov novi predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare

Na mjesto predsjednika Uprave Yeskov dolazi s funkcije direktora prodaje i distribucije InBeva u Ukrajini.

Yeskov je na današnjem susretu s novinarima najavio kako će u budućnosti Zagrebačka pivovara svoj poslovni uspjeh graditi na dugoročnoj strategiji te kontinuiranom ulaganju u svoje robne marke.

Želja mu je također unaprijediti proizvode Zagrebačke pivovare, načine i uvjete prodaje te ih prilagoditi novim tržišnim trendovima.

Zagrebačka pivovara nastavit će biti najveći inovator u hrvatskoj industriji piva te zasigurno i jedan od vodećih inovatora u robama široke potrošnje, ističu u toj tvrtki.

U skladu s tim Yeskov je naveo da planira još kvalitetnije povezivanje s partnerima u prodaji i distribuciji.

Dosadašnji predsjednik Uprave Zvonimir Šćurec preuzet će novu funkciju unutar Zone centralne i istočne Europe.

Nastavak procesa restrukturiranja neosnovnih djelatnosti Podravke

Navedene organizacijske cjeline prestati će s radom 31. siječnja ove godine, navodi se u priopćenju Podravke koje prenosi Zagrebačka burza.

Temeljem Programa zbrinjavanja viška radnika donijete su odluke o otkazu ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanog razloga za 94 radnika Podravke d.d.

O svim koracima restrukturiranja neosnovnih djelatnosti koji mogu imati utjecaj na gospodarski i socijalni položaj radnika, Podravka d.d. obavještava radnike, sindikate i Radničko vijeće u skladu sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom grupe, navodi se u priopćenju.

Predstavljeno 250 mln kn vrijedno izdanje obveznica Optima telekoma

Tom je prilikom predstavljena i poslovna pozicija te plan i strategija razvoja Optima telekoma, koji, prema riječima predsjednika Uprave Rolanda Žuvanića, trenutno drži 11 posto hrvatskog tržišta fiksne telefonije, s oko 173 tisuće korisnika, što tu tvrtku čini vodećim alternativnim operatorom u Hrvatskoj.

Poslovna strategija Optime za narednih 10 godina, izrađena u suradnji s britanskom konzultantskom kućom Spectrum Strategy Consultants, pak predviđa porast tržišnog udjela na 20 posto, godišnji rast prihoda za 14,8 posto, na 1,2 milijarde kuna u 2016. godini, kao i zadržavanje cjelokupne dobiti, bez isplate dividende do 2013.

Poslovni planovi Optime za ovu godinu odnose se na razvoj vlastite infrastrukture, na koju bi do 2016. trebalo biti spojeno više od 70 posto korisnika, dok će se do 2009. godine fokusirati na razvoj širokopojasnog pristupa internetu, a do 2011. na ponudu novih usluga.

Upravo u nedovoljnoj razvijenosti širokopojasnog pristupa internetu konzultanti Spectruma vide potencijal značajnog rasta Optime te predviđaju da će do 2009., od pola milijuna korisnika, koliko je hrvatska Vlada postavila kao cilj, Optima uspjeti privući od 60 do 120 tisuća korisnika.

Razvojni planovi Optime tako za ovu godinu predviđaju ukupna ulaganja od 215,6 milijuna kuna, a razina od oko 160 do 200 milijuna kuna ulaganja trebala bi se zadržati do kraja desetogodišnjeg razdoblja.

Prema još uvijek privremenim podacima poslovanja za 2006. godinu, Optima je ostvarila 177,4 milijuna kuna prihoda, dok su prihodi u prvoj godini poslovanja, 2005. iznosili 14,2 milijuna kuna.

Planovi za ovu godinu iznose 356 milijuna kuna, a prema riječima Člana Uprave Optime Roberta Komena, već postojeća baza korisnika od tog iznosa osigurava 248 milijuna kuna.

Danas predstavljene korporativne obveznice Optime uvode novost na hrvatsko tržište kapitala, nudeći svim investitorima koji ih upišu pravo prvenstva pri vjerojatno oko 400 milijuna kuna vrijednoj dokapitalizaciji tvrtke, planiranoj najkasnije do sredine 2009. godine.

Knjiga upisa obveznica Optime otvara se sutra, a zatvara 30. siječnja, kada će biti utvrđena i cijena izdanja. Dan izdanja je 1. veljače, a obveznice će 5. veljače biti uvrštene u Usporedno tržište Zagrebačke burze. Po objavi revidiranih financijskih izvješća za 2006. obveznice će biti uvrštene u Redovno tržište iste burze.

Pliva protiv Hanfe podnosi tužbu Upravnom sudu

Hanfa je, naime, početkom ovog tjedna objavila rješenje u kojem navodi kako smatra da je Pliva bez odgode morala izvijestiti javnost i tadašnje dioničare o dopisu islandskog Actavisa iz ožujka prošle godine, u kojem je Actavis izložio osnovne elemente svoje neobvezujuće ponude za preuzimanje Plive.

U rješenju Hanfe se navodi kako dopis, koji je Pliva 13. ožujka prošle godine primila od Actavisa, sadrži informacije koje se odnose na okolnosti ili odluke koje predstavljaju materijalne činjenice koje su mogle utjecati na cijenu dionica, pa je nastala obveza da o njima tada bez odgode izvijesti javnost.

Stoga je Plivi naloženo da Hanfino rješenje dostavi dioničarima koji su to bili u razdoblju od 13. do 17. ožujka 2006. godine i koji su tada prodali dionice, a pravni lijek protiv tog rješenja, na koje nije moguća žalba, je podnošenje tužbe Upravnom sudu.

U Plivinom priopćenju stoji kako ta tvrtka "ne odstupa od čvrstog stava da je postupala u skladu s relevantnim Pravilima Zagrebačke i Londonske burze, a u najboljem interesu svojih dioničara, zaposlenika i šire zajednice" te da se Pliva tijekom cijele transakcije u cijelosti pridržavala zakona o preuzimanju dioničkih društava te o tržištu vrijednosnih papira, kao i burzovnih pravila i ostalih primjenjivih propisa.

"Budući da se radilo o neobvezujućem iskazivanju višestruko uvjetovanog interesa, Pliva nije objavila sadržaj Actavisovog dopisa od 13. ožujka 2006. godine neposredno po njegovom primitku. Međutim, slijedom Actavisove javne objave spomenutog interesa, Pliva je 17. ožujka 2006. godine obavijestila svoje dioničare o njegovom primitku te iznijela svoj stav da Actavisova ponuda ne odražava pravu vrijednost kompanije. Tijekom cijelog procesa preuzimanja Pliva je postupala u skladu sa savjetima domaćih i inozemnih pravnih stručnjaka te promptno odgovarala na sve Hanfine upite i zahtjeve", navode iz Plive.

U priopćenju stoji i kako u Plivi drže da Hanfino rješenje ne odražava u potpunosti stav Zagrebačke burze, "koja je danas obavijestila Plivu da je u svojem dopisu Hanfi od 12. siječnja 2007. godine ustvrdila da prema njezinim saznanjima Pliva nije prekršila Pravila burze te da u Plivinom ponašanju nije našla nikakve sporne momente".

Međutim, iz Plive ističu kako će ispuniti sve Hanfine zahtjeve te o tom rješenju obavijestiti dioničare koji su prodali dionice od 13. do 17. ožujka prošle godine.

Uljanik: brod za prijevoz 7.000 automobila

To je prvi takav brod od dvaju ugovorenih za ovu norvešku kompaniju. Dug je 200 metara, nosivost mu je 16.700 tona, brzina mu je 20,8 čvorova, ima čak 13 paluba, dok se garaže protežu na 60 tisuća četvornih metara.

Ugovor za ovaj brod potpisan je prije četiri godina, a porinut je u listopadu prošle godine.

Kako se danas čulo, motor broda proizveden je naprednom tehnologijom i najsnažniji je što ga je Uljanik Strojogradnja proizvela u zadnjih 30 godina.

RIZ Odašiljači: izvoz u Englesku

Vrijednost isporučene opreme je 517.000 britanskih funti, a ukupna vrijednost ugovora prelazi 3,5 milijuna funti. Cijeli ugovor planira se realizirati do sredine ove godine, priopćeno je iz tvrtke RIZ-Odašiljači.

Ugovoreni odašiljači predstavljaju novu generaciju digitalnih odašiljača koji su u cijelosti razvijeni u RIZ-u.

Dio svoje digitalne opreme RIZ planira predstaviti na najvećem svjetskom specijaiziranom sajmu za radio i televiziju, NAB 2007 u Las Vegasu u travnju ove godine.

INA: od kolovoza u radu postrojenje za odsumporavanje - tzv. Claus

U povodu čestih prozivanja u posljednjih 10 dana zbog zagađivanja zraka u Sisku, INA u večerašnjem priopćenju, uz ostalo, navodi kako je "svjesna utjecaja koje njeno poslovanje ima na okoliš te ga sustavno prati i rješava svaki izvanredni događaj u radu rafinerijskih postrojenja".

Ističe da "kontinuirano mjeri emisije iz (svojih) rafinerija, i na njih može utjecati, dok za emisije drugih INA ne može odgovarati".

"Mjerne stanice u gradu Sisku registriraju imisije iz mnogih izvora, koji uključuju promet, kućna ložišta, industriju, ustanove i termoelektranu, a ne samo Rafineriju. Neovisno o tome, INA će pokušati definirati moguće uzroke za povišene razine onečišćenja, uzimajući u obzir rad svih potencijalnih izvora", navodi se u priopćenju.

Podsjeća kako je projekt modernizacije sisačke Rafinerije za dugoročno rješavanje problema emisija koje nastaju tijekom prerade nafte, počeo 2004. g., a da je prioritet te modernizacije gradnja novog postrojenja za odsumporavanje tzv. Clausa. Njime bi se trajno otklonila emisija sumporovodika iz Rafinerije.

"Postrojenje Claus je u intenzivnoj izgradnji, u što su se neposredno mogli uvjeriti i predstavnici medija te lokalne zajednice, koji su prošlog tjedna bili u posjetu gradilištu", navodi INA te ističe kako će "to postrojenje biti pušteno u rad u kolovozu ove godine".

INA u priopćenju izražava i uvjerenje kako će "već sredinom ove godine svi građani Siska osjetiti pozitivne učinke ulaganja u modernizaciju sisačke Rafinerije", dodavši da ne zna "hoće li time biti riješeni problemi u Sisku, jer i drugi moraju provesti mjere kako bi smanjili svoje emisije u atmosferu".

Također INA navodi da njihovi "napori u podizanju ekoloških standarda proizvodnje nisu završeni" i da će "nastaviti s kontinuiranim ulaganjima u rafinerije, u skladu s najboljom praksom u naftnoj industriji".

5. MEĐUNARODNA SURADNJA

Ambasador Zhenglong: želimo uravnoteženu trgovinsku razmjenu s Hrvatskom

Glavni preduvjet za uravnoteženje trgovinske razmjene Hrvatske i Kine je bolje međusobno poznavanje, rekao je Zhenglong, koji je pozvao hrvatske gospodarstvenike na istraživanje poslovnih prilika u Kini.

Kinesko tržište je ogromno, otvoreno i bez ograničenja za hrvatske tvrtke, istaknuo je.

Dobrom polaznom osnovom za razvoj hrvatsko - kineskih gospodarskih odnosa, ocijenio je poziciju Hrvatske kao glavnog ekonomskog partnera Kine na području bivše Jugoslavije.

Zamjenik direktora Kineskog vijeća za promociju međunarodne trgovine Lin Ning, šansu za sudjelovanje hrvatskog gospodarstva na kineskom tržištu vidi u nastavku ubrzane kineske industrijalizacije i urbanizacije, što su procesi koji po njegovoj ocjeni traže inozemnu ekonomsku potporu i sudjelovanje.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku, ukupna robna razmjena između Hrvatske i Kine u 2005. godini iznosila je 882,33 milijuna dolara. Pritom je hrvatski izvoz u Kinu iznosio 9,03 milijuna dolara, a uvoz 873,3 milijuna dolara, pa je Hrvatska s Kinom imala trgovinski deficit od 864,26 milijuna dolara.

Tijekom prvih jedanaest mjeseci prošle godine taj je deficit povećan na 1,02 milijarde dolara. Hrvatska u Kinu najviše izvozi lijekove i sirovinu za kožarsku industriju te plastični repromaterijal, a najviše uvozi računala, odašiljače, klima uređaje, obuću i odjeću.

Predstavljanje Global Compacta

Nordijska gospodarska komora, te njene pojedinačne članice, kompanije iz nordijskih zemalja, ali i iz Hrvatske, odlučile su se među prvima uključiti u ovu inicijativu, kojoj je cilj promicati standarde etičkog poslovanja u poslovnim procesima tvrtki, te njihovo zajedničko djelovanje i suradnju s drugim organizacijama u društvu na rješavanju pitanja od zajedničkog interesa, navodi se u priopćenju.

Global Compact predstavlja platformu za snažnije angažiranje poslovnog sektora po pitanjima društvenog razvoja, a zasniva se na promicanju deset načela etičkog poslovanja s područja ljudskih i radnih prava, zaštite okoliša i borbe protiv korupcije, te na implementaciji tih načela u poslovne procese i kolektivne akcije poslovnog sektora u suradnji sa svim ostalim sektorima u društvu.

Do danas je Global Compact pokrenut u više od 100 zemalja i broji 3.000 članova, među kojima je 2.700 tvrtki, te predstavlja najveću svjetsku inicijativu s područja društveno odgovornog poslovanja.

U velikom broju zemalja, a očekuje se i u Hrvatskoj, aktivnosti članica Global Compacta provode se kroz nacionalnu mrežu, čije se aktivnosti zasnivaju na dijalogu, učenju i kolektivnoj akciji.

Neke od tvrtki zastupljenih na prezentaciji su Carlsberg, ABB, Tetrapak, Liftmodus-Kone, Volvo, Termolux, Dalekovod, Končar, Business.hr, PMC, MacGregor, Regent Esplanade, te predstavnici veleposlanstava nordijskih zemalja.

Privremena zabrana uvoza peradi iz Mađarske

Kako su pojasnili, mađarska veterinarska služba proslijedila je 22. siječnja Europskoj komisiji informaciju o utvrđivanju kliničkih znakova i nalaza postmortalnih pretraga koji ukazuju na sumnju o pojavi visokopatogene influence ptica u jatu gusaka u okrugu Csongrad.

Istu sumnju na pojavu kliničkih znakova svojstvenih influenci ptica danas je zaprimila i Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.

S obzirom na još uvijek nepotvrđenu laboratorijsku dijagnozu, zabrana uvoza i provoza živih ptica i njihovih proizvoda u Hrvatsku iz Mađarske privremena je do konačnog stjecanja uvida u službenu potvrdu bolesti i njene razmjere, navodi se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.

Hrvatska i Turska: dobre političke odnose dopuniti razvojem gospodarskih

Kao područja suradnje posebno su istaknuti brodogradnja, energetika i turizam te mogućnosti sudjelovanja hrvatskih tvrtki u modernizaciji turskih željeznica i uspostavi tramvajskog gradskog prometa.

Hrvatsko izaslanstvo predvodi ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić, a u njemu sudjeluju predstavnici 26 hrvatskih tvrtki te gospodarskih institucija - Hrvatske gospodarske komore, HUP-a, HBOR-a, Agencije za promicanje izvoza i ulaganja i Hrvatskog fonda za privatizaciju.

Jučer je izaslanstvo boravilo u Ankari, a današnji razgovori i susreti vode se u Istanbulu, gdje je održan sastanak Hrvatsko - turskog poslovnog vijeća.

Hrvatska želi povećati ali i izmijeniti strukturu robne razmjene s Turskom, ističe ministar Vukelić, odnosno povećati izvoz na tursko tržište. U nekoliko narednih godina robna razmjena s Turskom mogla bi sa sadašnjih tristotinjak milijuna dosegnuti milijardu dolara godišnje.

Područja kroz koja bi to moglo biti ostvareno su sudjelovanje hrvatskih tvrtki u modernizaciji turskih željeznica i uspostavi tramvajskog gradskog prometa u turskim gradovima.

U ta područja Turska u narednih nekoliko godina planira uložiti milijardu i pol dolara, pa predsjednik Uprave TZV-a Gredelj Marijan Drempetić, primjerice, ističe da će njegova tvrtka gotovo sigurno dogovoriti neke poslove u Turskoj.

S turske strane, najveći interes iskazan je za zajedničke projekte u brodogradnji, energetici i turizmu. Posebno zanimljivim područjima Turci drže gradnju jahti u hrvatskim brodogradilištima.

U energetici, pak, otvaraju se brojne mogućnosti za plasman postrojenja proizvedenih u Hrvatskoj, za opremu hidroelektrana koje Turska ima u planu graditi narednih godina.

Hrvatski i turski gospodarstvenici istaknuli su i mogućnosti plasmana turskih roba na europsko tržište kroz hrvatske luke, kao i u zajedničke nastupe na tržištima Bliskog i Srednjeg istoka te u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza kao i u plasmanu turskih roba, u suradnji s Hrvatskom, u zemlje CEFTA-e.

Sve su to bile teme današnjeg sastanka Hrvatsko - turskog poslovnog vijeća, u organizaciji DeiK-a, nakon kojeg su uslijedili međusobni razgovori hrvatskih i turskih tvrtki.

Potpisan je i sporazum o suradnji između hrvatske i turske udruge poslodavaca metalske industrije u razvijanju industrijskih klastera jugoistočne Europe.

Tijekom dana, predviđen je i susret ministra Vukelića s gradonačelnikom Istanbula Kadirom Topbasem, nakon kojeg završava službeni dio posjeta.

6. SINDIKATI

Sindikat najavljuje štrajk u TH-T-u zbog dionica

Sindikalcima je, kako su istaknuli na konferenciji za novinare, neprihvatljivo da cijenu dionica za bivše i sadašnje radnike određuje burza, a posebice da pravo kupnje nemaju svi bivši radnici.

Predsjednik sindikata Jadranko Vehar podsjetio je na protokol koji su sindikalci dogovorili još s Vladom Ivice Račana, po kojem bi država radnicima prodavala dionice po cijeni od oko 150 kuna, istaknuvši kako je svaka druga cijena za njih neprihvatljiva.

Protokol, međutim, nikada nije potpisan pa ne obvezuje sadašnju Vladu.

Po Veharovim tvrdnjama, određivanje cijene sedam posto dionica namijenjenih radnicima koči većinski vlasnik T-HT-a Deutsche Telekom, koji diktira Vladi poteze prema radnicima.

Vehar je upozorio da teče već osma godina borbe bivših i sadašnjih radnika Hrvatskih telekomunikacija i Hrvatske pošte kako bi došli do svojih sedam posto dionica, određenih Zakonom o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija.

Kupnja sedam posto dionica ne predstavlja samo moguću imovinsku dobit nego i sudjelovanje u kreiraju radne i socijalne budućnosti zaposlenih, ističe Vehar.

Sindikalci su također opetovali svoj zahtjev da se zbrinjavanje viška radnika obavi na transparentan način, prvenstveno zapošljavanjem radnika na poslovima unutar tvrtke.Hrvatska-

7. UDRUGE

HUB standardizirao upotrebu bar koda na uplatnicama

Kako su danas izvijestili iz HUB-a, bar kod je namijenjen za strojnu obradu papirnatog naloga za plaćanje, a tvrtke koje u sklopu svog poslovanja izdaju uplatnice građanima (primjerice komunalna poduzeća, telekomunikacije, razne pretplate, članarine i sl.) mogu razmotriti uporabu i ove tehnologije.

Dvodimenzionalni bar kod PDF417 jedan je od standardiziranih bar kodova koji se upotrebljavaju u platnim sustavima u svijetu, a sažima sve dostupne podatke s naloga za plaćanje koji su potrebni za provedbu transakcije čime se ubrzava sama transakcija i skraćuje provedeno vrijeme čekanja za klijenta.

Banke članice HUB-a zaprimat će obrasce s bar kodom, ako su obrasci i bar kod otisnuti prema specifikaciji iz Upute o upotrebi bar koda i Prilogu o Formatu o zapisu bar koda.

Predstavljena prva hrvatska izvozna strategija - "Hrvatska izvozna ofenziva"

Prva hrvatska izvozna strategija predstavljena je danas u sklopu druge konvencije Hrvatskih izvoznika.

Hrvatski premijer Ivo Sanader na skupu je naglasio kako Hrvatska treba izvoziti želi li imati uspješno gospodarstvo, veći rast BDP-a, veći životni standard, više zaposlenih.

Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić predstavljajući izvoznu ofenzivu istaknuo je da je jedan od ciljeva strategije promjena strukture izvoza, odnosno povećanje udjela izvoza proizvoda s dodanom vrijednošću.

Potkrijepio je to primjerom drvne industrije u kojoj Hrvatska trenutno dvostruko gubi - izvozi jeftiniju sirovinu, a kupuje i uvozi skuplje finalne proizvode, često od vlastite sirovine koju je izvezla.

Poseban značaj strategija daje i osnivanju šest klastera za izvoz - Voda, Male brodogradnje, Tekstil-odjeća, ICT-rješenja, Drvo-namještaj i Marikultura-hrvatska riba.

Glavni ciljevi strategije usmjereni su rješavanju ključnih problema koji priječe jači rast izvoza, kao što su premali kapaciteti, usitnjenost proizvodnje i nedovoljna konkurentnost.

Strategija se, pojasnio je Vukelić, sastoji od 29 mjera, od čega se 24 odnose izravno na samoga poduzetnika. Predviđeno je i osnivanja posebnog Centra za standarde i certifikate, koji će sve certifikate osiguravati poduzetnicima, a Ministarstvo će sufinancirati dobivanje tih standarda.

Također, ide se u osnivanje šest centara koji će spajati proizvodnju s inovacijama i znanost, odnosno sveučilišta i veleučilišta s poduzetnicima.

Tu je i mjera supstitucije uvoza, odnosno proizvodnje proizvoda kojih do sada nismo imali. Postojeći sustavi primjenit će se izravno na izvoz, poput projekata Hitro.hr i Hitrorez, da se ukloni svaka barijera koja se nađe na putu izvozniku, kazao je ministar.

Strategija je vrlo operativna i sadrži sve ono što institucije moraju učiniti da izvoznicima stvore dobre uvjete za poslovanje i izlazak na strana tržišta, kazao je dodajući kako je samo njegovo Ministarstvo za realizaciju ofenzive izravno osiguralo 24 milijuna kuna.

Tu su još i sredstva iz postojećih programa, a i druga su ministarstva osigurala određena sredstva, primjerice Ministarstvo poljoprivrede 40 milijuna kuna za potporu drvnoj industriji.

Govoreći na skupu premijer Ivo Sanader ukazao je na veliku ulogu znanja u gospodarskom razvoju, ističući kako Hrvatska kao mala zemlja u globalizacijskoj utrci neće imati šansu ukoliko ne bude imala neki svoj specifikum, a to bi moglo biti znanje, tj. društvo znanja.

Stoga će tražiti konsenzus svih političkih čimbenika da se uskoro izađe s prijedlogom Saboru da se u Hrvatsku uvede obvezno srednjoškolsko obrazovanje.

Što se tiče ulaska Hrvatske u EU Sander je kazao kako je uspjeh što se Hrvatsku danas u Europi promatra kao 28. zemlju članicu.

Dodao je kako je euroskepticizam potpuno legitiman stav, no euroskepticima treba objasniti kako se Hrvatska ne može izolirati te kako alternativa EU može biti samo Balkan, a samoizolacija ne vodi nikamo.

"Možemo biti ovakve ili onakve političke orjentacije, možemo razmišljati ovako i onako o globalizaciji i europskom integeriranju, ali ono je činjenica", kazao je premijer i dodao kako je pitanje časti i pitanje ovog naraštaja hoćemo li uskoro ući u EU. Taj ulazak ima svoje pretpostavke, a one su uređeno društvo, pravna sigurnost, borba protiv korupcije, borba za europske standarde, naglasio je Sanader.

8. SAJMOVI, KONFERENCIJE, OKRUGLI STOLOVI, FORUMI

Hrvatske tvrtke vrlo skromno sudjeluju u nabavi za UN

Razlozi malog udjela hrvatskih tvrtki su u izuzetno jakoj konkurenciji 192 članice UN-a, kao i u činjenici da mnoge robe i usluge koje UN treba, hrvatsko gospodarstvo nema ili ne proizvodi, smatra Miroslav Karamarković iz Sektora za međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore.

Ukupna vrijednost UN-ove javne nabave za 2007. godinu procjenjuje se na više od 8 milijardi dolara, rekao je voditelj Odjela za nabavu roba i usluga za potrebe terenskih misija UN-a Dmitry Dovgopoly.

Zemlje u kojima UN-ove institucije i misije trebaju najviše roba i usluga su, kako je rekao, SAD, Indija, Belgija, Afganistan i Švicarska. Najtraženije su usluge zračnog prijevoza, kemijski i naftni proizvodi, telekomunikacijska oprema i usluge, hrana te vozila i dijelovi. Od hrvatskih tvrtki se očekuje i da ponude usluge računalnog programiranja, građevinske usluge, montažne kontejnere, tekstilne proizvode itd.

Dovgopoly je okupljenim gospodarstvenicima zainteresiranim za suradnju s UN-om preporučio niz izvora kod kojih se mogu informirati o potrebama UN-a, a uglavnom je riječ o službenim web siteovima UN-ovih službi.

UN ima više od 30 agencija, programa i fondova sa svojim izvorima financiranja nabava i usluga. Oni surađuju u nabavama proizvoda te uslugama s više tisuća kompanija u svijetu te kroz proces selekcije odabiru najpovoljnijeg dobavljača.

Zainteresirane hrvatske tvrtke trebaju UN-u dostaviti svoje poslovne reference, proizvodne i uslužne programe kako bi bili uvrštene u službenu bazu podataka Odjela za nabavu roba i usluga UN-a, koji će obavještavati hvatske tvrtke o natječajima ovisno o proizvodu ili usluzi.

Sajam Zagreb Transport Show od 27. ožujka do 1. travnja na ZV-u

Zagreb Transport Show namijenjen je velikim i malim prijevoznicima tereta i putnika, maloj privredi i obrtu, trgovcima, serviserima, davateljima usluga u prometu te državnim institucijama i lokalnoj samoupravi.

Održava se svake dvije godine izmjenjujući se sa sajmom Zagreb Auto Show i vodeći je sajam te vrste u jugoistočnoj Europi.

Ove godine priredba se prvi put održava pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Partner sajma je Hrvatska gospodarska komora.

Hrvatski turistički dan u Moskvi

Budući da se ove godine očekuje veliki broj ruskih turista u Hrvatskoj, ovo će biti prilika da hrvatski hotelijeri i turističke agencije prošire svoje poslovne kontakte i ostvare što bolju suradnju s ruskim partnerima, navode iz Hrvatske turističke zajednice.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatsku je u razdoblju od siječnja do studenoga prošle godine posjetilo više od 108 tisuća turista iz Rusije, koji su ostvarili 935 tisuća noćenja, što je za po 35 posto više nego u istom razdoblju godine prije.

Gosti iz Rusije ostvarili su prosječnih 8,7 noćenja po dolasku, a po duljini boravka prednjače među stranim turistima koji lani posjetili Hrvatsku.

U cilju što kvalitetnije pripreme turističke 2007., Hrvatskim turističkim danom u Moskvi HTZ započinje seriju promidžbenih aktivnosti na ruskom tržištu, a nesumnjivo važan čimbenik sve većem rastu turističkog prometa iz Rusije prema Hrvatskoj je i dizanje standarda prosječnih ruskih građana koji sve više svoj odmor provode u inozemstvu, napominju iz HTZ-a.

9. OSTALO

Predstavljena knjiga "Carinski sustav"

Kako je naglasila sama autorica, knjiga nema ulogu tumača carinskih propisa već joj je zadaća prikazati najznačajnije carinske institute, one trajne, što ostaju, neovisno o stalnim promjenama u carinskom zakonodavstvu.

U knjizi su sustavno opisani instituti carinskog zakonodavstva i s njima povezana praksa, odnosno, knjiga sadrži osnove svih važećih vanjskotrgovinskih, deviznih, poreznih i drugih propisa što se primjenjuju u carinskim postupcima i postupanjima te podrobno prikazuje ukupan carinski sustav i procedure.

Ova knjiga, istaknula je autorica, namijenjena je carinskim službenicima, svim gospodarskim subjektima koji su na bilo koji način sudionici u carinskim postupcima i postupanjima - carinskim otpremnicima, carinskim zastupnicima, uvoznicima, izvoznicima, odvjetnicima, ali i mladim osobama koje se prvi puta susreću sa carinskim propisima.

Jokić je naglasila kako joj je želja bila ljudima s carinskim iskustvom olakšati rješavanje pitanja u svakodnevnom radu te sustavnim pojašnjenjima svakog instituta početnicima pomoći u snalaženju i razumjevanju carinskih propisa.