U radu seminara kojim se obilježava sjećanje na žrtve holokausta sudjeluje 30-ak hrvatskih i svjetskih stručnjaka te nastavnika povijesti u osnovnim i srednjim školama.
Skup je otvorio ministar kulture Božo Biškupić koji je istaknuo da se na taj način Hrvatska priključuje obilježavanju Dana sjećanja na holokaust i sprječavanju zločina protiv čovječnosti, 27. siječnja.
To je potrebno isticati među mlađim naraštajima, posebice u nastavi povijesti, kako bi se uklnile predrasude i naglasili međusobni pozitivni utjecaji različitih zemalja, religija i ideja u povijesti Europe, rekao je.
Spomen-područje Jasenovac, podsjetio je Biškupić, mjesto je sjećanja na konkretne patnje ljudi stradalih u tom logoru, naglasivši da te žrtve ponajprije imaju pravo na istinu.
Prvo izlaganje "Dan sjećanja na holokaust i sprečavanje zločina protiv čovječnosti" održala je Carol Reich iz Vijeća Europe.
Povjesničar Ivo Goldstein u izlaganju "Hrvati između ustaša i partizana - mijene u simpatijama i sudjelovanju" uz ostalo je podsjetio da je većina hrvatskog stanovništva sa zadovoljstvom prihvatila ratni poraz stare Jugoslavije i uspostavu Nezavisne Države Hrvatske, u smislu da se uspostavlja samostalna Hrvatska. Razlozi takvu odnosu nalaze se u krajnjem nezadovoljstvu s Kraljevinom Jugoslavijom, ali i u zabludi da će nakon kratkotrajna rata doći razdoblje mira i da će Hrvatska, za razliku od većeg dijela Europe, izbjeći ratna razaranja i žrtve.
Prvo veliko razočaranje i šok za hrvatski nacionalni osjećaj, podsjeća Goldstein, bilo je potpisivanje Rimskih ugovora o razgraničenju između Italije i NDH u svibnju 1941., te rasni, vjerski i etnički progoni Srba, Židova i Roma te surovi teror nad političkim neistomišljenicima Hrvatima, što je izazvalo odbojnost i nesigurnost u sve većeg broja Hrvata, dodao je.
Zlata Živaković-Kerže govorila je o holokaustu u Osijeku, Nataša Mataušić o ustaškom koncentracijskom logoru Jasenovcu, a Alida Matković predstavila je prikaz o proučavanju holokausta u Hrvatskoj.
U radu skupa sudjeluju i predstavnici Yad Vashema iz Izraela, Kuće Anne Frank iz Amsterdama, Židovske zaklade za pravednike iz New Yorka i drugi.
Židovska zaklada za pravednike je neprofitna organizacija, osnovana 1986., a skrbi se za pravednike među narodima, nežidove koji su u tijeku Drugoga svjetskog rata po cijenu vlastita života spašavali Židove. Zadaća je Zaklade i obrazovanje budućih naraštaja o povijesti holokausta, a pruža i mjesečnu novčanu pomoć za oko 1300 pravednika u 27 zemalja, među kojima je i 11 iz Hrvatske.
Skup se nastavlja sutra u Jasenovcu.