Vučinić je, za podgorički dnevnik Republika od četvrtka, upozorio da službena Podgorica kao temeljno polazište u definiranju konačnog rješenja granice na moru između dvije zemlje treba inzistirati na potpunoj nadležnosti nad Bokokotorskim zaljevom.
"Ovo pitanje je od najvišeg državnog interesa za Crnu Goru. Iako je Prevlaka izgubila vojnostrateško značenje, razgraničenje je bitno kao osnova za granicu na otvorenom moru i time kontrolu i korištenje prirodnih bogatstava, koja nisu mala u južnom Jadranu", rekao je Vučinić.
Između dvije države trenutno je na snazi Privremeni protokol o Prevlaci iz 2002. godine, kojim Hrvatska ima kopneni dio poluotoka i morski pojas ulaza u Boku od nekih 550 metara, dok je dio akvatorija uz lijevu obalu poluotoka koji gleda prema Boki proglašen "ničijim morem".
Vučinić je rekao je da nije nerealno da se to pitanje riješi arbitražom, ukazujući na primjer Francuske i Engleske koje su, iako članica istoga vojno-političkog saveza, sličnu stvar rješavale pred međunarodnim instancama.
"Treba prvo pokušati pregovorima. Ako se ne uspije, onda ići pred Međunarodni sud pravde, Međunarodni sud za pravo mora ili sud ad hoc, jer su to sve načini rješavanja", naglasio je on.
Prema ocjeni veleposlanika Crne Gore pri OESS-u Veska Garčevića, koji je također bio član nekadašnje Komisije za privremeni režim na Prevlaci, privremeno rješenje imalo je pozitivan utjecaj na dalji razvoj odnosa ne samo Hrvatske i Crne Gore, već i u regiji. Prema njegovim riječima, to rješenje je zatvorilo jedno, dugo vremena opterećujuće pitanje između dvije države, otvorilo granice i stvorilo prostor za rješavanje međusobnih sporova putem dijaloga i međusobnog uvažavanja.