Prva svečanost održana je pred sjedištem tjednika Agos, dvojezičnog tursko-armenskog izdanja kojemu je 52-godišnji Dink bio jedan od utemeljitelja i direktor, javlja agencija France presse.
Po prolasku vozila s lijesom, prolomio se gromoglasni pljesak koji je trajao pet minuta, a slijedila je minuta šutnje sudionika koji su nosili natpise s porukama "Svi smo mi Armenci" i "Svi smo mi Hrant", ispisane turskim i armenskom jezikom.
Takvu hrabrost pozdravio je armenski novinar Raffi Hermonn rekavši: "Za zemlju u kojoj je armenska riječ uvreda za nemali broj ljudi, velik je korak naprijed poruka 'svi smo mi Armenci'".
Rakel Dink, koja se obratila okupljenima, kazala je da za njezina supruga nisu postajale niti "tabu teme niti nedodirljivi".
Navodni Dinkov ubojica, 17-godišnji mladić za kojeg se pretpostavlja da je član ultranacionalističke skupine Trabzon, uhićen je i ispituje ga istanbulska policija.
U pratnji gotovo šest tisuća policajaca, javlja njemačka agencija dpa, krenula je povorka putem dugim osam kilometara do armenske pravoslavne crkve Djevice Marije.
Nakon crkvenog obreda, pokop na armenskome groblju obavit će se samo u prisustvu obitelji.
Turska, koja nema diplomatskih odnosa sa susjednom Armenijom zbog dubokog neslaganja oko genocida što ga je nad armenskim narodom počinilo bivše Otomansko Carstvo, pozvala je armenske velikodostojnike iz cijeloga svijeta na ispraćaj u Istanbul.
Pozivu se odazvao Khajak Barsamian, primas istočne dijeceze u Sjedinjenim Državama, a iz Armenije je stigao zamjenik ministra vanjskih poslova Arman Kirakossian, a prvi put i izaslanstvo Vijeća armenskih organizacija Francuske, javljaju agencije.
Dpa javlja da crkvenom obredu trebaju nazočiti i turski premijer Recep Tayyip Erdogan i talijanski premijer Romano Prodi, koji je u službenom posjetu Turskoj.
Kanali turske televizije pripremili su posebne priloge o posljednjem ispraćaju ubijenog novinara Hranta Dinka koji je uvijek branio svoje tursko državljanstvo, ali je na sebe navukao gnjev nacionalističkih krugova osudom genocida nad Armencima počinjenog između 1915. i 1917. godine, a koji Turska kategorički odbacuje.
Protiv Dinka je nekoliko puta bila podignuta optužnica, poglavito za uvredu "turskog identiteta" zbog njegovih opaski o pokolju nad Armencima.