Podaci objavljeni u Vladinom izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda, o kojem će uskoro raspravljati Hrvatski sabor, pokazuju da se na izdržavanju kazne najvećim dijelom nalazi populacija u najvitalnijem životnom razdoblju, s mogućnošću razvijanja svih potencijala.
Po posljednjim podacima, u 2005. samo je 377 zatvorenika, ili manje od deset posto, bilo uključeno u neki oblik obrazovanja.
Najčešće su se osposobljavali za neko jednostavnije zanimanje ili su završavali osnovnu školu. Neki razred srednje škole pohađalo je 25 zatvorenika, dok ih je 20 učilo čitati i pisati. Samo četiri zatvorenika nastavila su studiranje na fakultetima, odnosno visokim školama.
O nepovoljnoj obrazovnoj strukturi zatvorenika govori podatak da svaki deveti zatvorenik nema završenu osnovnu školu, a gotovo 30 posto zatvorenika ima samo osnovnoškolsko obrazovanje. Kad se tim zatvorenicima pridoda 8,4 posto onih koji nisu završili srednju školu proizlazi da gotovo polovica zatvorenika (47,44 posto) nema nikakvog zanimanja.
Prosječni stanovnik nekog od 14 hrvatskih zatvora i šest kaznionica ima između 27 i 39 godina, a zbog imovinskoga kaznenog djela izdržava kaznu od jedne do tri godine.
Svaki peti zatvorenik osuđen je na kaznu zatvora od pet do deset godina, a svaki šesti zatvorenik na kaznu od deset godina ili dulju.
Nakon osuđenih zbog imovinskih delikata (34,9 posto) slijede zatvorenici koji su počinili kazneno djelo protiv života i tijela (22 posto), a 19 posto u zatvoru je zbog kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.