Sindikalni predstavnici do sada nisu dobili jasan odgovor na pitanje zašto je odbijena ponuda Litavske investicijske grupe UAB-Ukio Banko, pristigla u drugom krugu prodaje TLM-a, što ostavlja mjesto za sumnju u transparentnost postupka privatizacije, istaknuto je.
SMH, prema informacijama koje su im dostupne, drži da je ta ponuda bila dobra, pa im nije jasan postupak Fonda za privatizaciju, od čijih će predstavnika tražiti pismeni odgovor o razlozima odbijanja. Taj sindikat, koji u TLM-u ima oko 400 članova, podržava privatizaciju, a svim potencijalnim kupcima nudi suradnju, kazao je dopredsjednik SMH-a Vedran Dragičević.
"Mi ćemo podržavati one ponuđače koji će zadržati radnike na duži rok, dati veće plaće i zadržati proizvodnju, a ne da se nakon dvije godine, kada istekne ugovor i rok za neotpuštanje radnika, tvornica zatvori, a na njezinu se zemljištu počnu graditi kuće ili drugi sadržaji", naglasio je Dragičević.
Problemi u TLM-u su brojni, a ono što će budućim vlasnicima otežati normalno poslovanje je apsurdna situacija da po nekim procjenama u TLM-u ima 200 radnika viška, ali u proizvodnji nedostaje ljudi, rekao je Ivan Svraka, povjerenik SMH-a u Tvornici prešanih proizvoda u TLM-u.
Branko Petrić, sindikalni povjerenik u Tvornici valjanih proizvoda TLM-a, rekao je da s privatizacijom TLM-a ne treba žuriti, jer ako se u trećem krugu ne nađe dovoljno dobar kupac, postoji rješenje u novom Zakonu o privatizaciji preostalog državnog portfelja. "Za privatizaciju poduzeća, vrjednijih od 100 milijuna kuna, po tom zakonu nadležna je samo Vlada, što privatizaciju TLM-a diže na višu razinu i daje veću sigurnost za uspjeh prodaje", dodao je Petrić.
Po tom zakonu, moguće je radničko dioničarstvo u udjelu od 25 posto ili čak javno-privatno partnerstvo kao što se to dogodilo u slučaju Sunčanog Hvara, smatraju u SMH-u. U tom sindikatu smatraju da se lokalna samouprava, radi zaštite interesa Šibenika i radnika TLM-a, mora snažnije uključiti u proces privatizacije.