Sporazum je proizveo sve veće zaostajanje plaća prosvjetnih djelatnika za plaćama ostalih korisnika državnog proračuna, ustvrdio je predsjednik Hrvatskog školskog sindikata Preporod Željko Stipić na konferenciji za novinare.
Nakon što je zaposlenima u javnim i državnim službama osnovica povećana za šest posto, plaća nastavnika sa 10 godina staža zaostaje još više - 24 kune za socijalnim radnikom, 42 kune za savjetnikom u državnoj upravi, a 215 kuna za liječnikom - nego prije potpisivanja sporazuma.
Takvo zaostajanje nastavit će se i nakon kolovoza kada zaposleni u obrazovanju dobiju još dva posto tzv. prosvjetnog dodataka, tvrdi Stipić.
Vlada i tri većinska sindikata osnovnog i srednjeg školstva, visokog obrazovanja i znanosti potpisali su nakon štrajka u studenom sporazum po kojem će zaposlenima u obrazovanju i znanosti plaće rasti po stopi od ukupno osam posto godišnje (šest posto osnovica i dva posto prosvjetni dodatak) u iduće tri godine.
Po računici njihovih čelnika, zahvaljujući sporazumu plaće zaposlenih u školama, fakultetima i institutima u iduće će tri godine ukupno porasti 26,8 posto.
Nakon tri godine plaće u prosvjeti nastavit će rasti brže od ostalih plaća zahvaljujući njihovu vezivanju na rast BDP-a i prosvjetnom dodatku, pa bi u šest godina plaće ukupno porasle 62 posto.
Time bi se postigao glavni cilj štrajka u studenom, koji su podržali i u njemu sudjelovali i manjinski sindikati, dostizanje zaostatka za plaćama u privredi od 20-tak posto.
Manjinski sindikati su, međutim, taj sporazum nazvali prevarom, tvrdeći da su prosvjetari štrajkali radi "100 kuna veće plaće", te su pokrenuli potpisivanje peticije protiv sporazuma.
Po njihovim tvrdnjama, dosad su prikupili 14.263 potpisa, a cilj im je sakupiti 20.000 potpisa i time natjerati većinske sindikate na raskidanje sporazuma s Vladom.