Zemlje srednje i istočne Europe postižu prednost u sektorima srednje i visoke tehnologije specijalizirajući se sve više na području srednje i visoke tehnološke proizvodnje, jedan je od zaključaka provedene analize istraživačke mreže New Europe, predstavljene na toj konferenciji.
Na konferenciji, posvećenoj poslovanju u srednjoj i istočnoj Europi, tijekom koje se na brojnim predavanjima i radionicama govorilo o gospodarskim i makroekonomskim pokazateljima te mogućnostima ulaganja, okupio se rekordan broj sudionika, njih više od 1200.
Zemlje srednje i istočne Europe pokazale su se neospornim dobitnicima u međunarodnoj trgovini, pri čemu dobre izglede imaju za uslužnu i građevinsku industriju, te kapitalno intenzivna dobra, rezultati su analize.
U razdoblju od deset godina te su zemlje uspjele manje-više udvostručiti svoje tržišne udjele u ukupnoj svjetskoj potražnji za uvozom na 4 posto, a jednako impresivan rast zabilježen je i što se tiče njihovog tržišnog udjela u ukupnom izvozu zemalja EU15. Danas zemlje srednje i istočne Europe osiguravaju 8 posto ukupnog uvoza zemalja EU15, čime jasno pokazuju svoj značaj kao ključnog proizvodnog ogranka stare Europe.
Prema toj analizi, tijekom posljednjih godina zemlje srednje i istočne Europe doživjele su transformaciju u strukturi međunarodne specijalizacije i proizvodnje, preusmjerujući se sa više tradicionalnih sektora na srednju i visoku tehnološku proizvodnju.
U razdoblju od 1995. do 2005. postigle su nove komparativne prednosti u proizvodnim sektorima koji zahtijevaju tehnološku stručnost kao što su proizvodnja transportne opreme (tj. autoindustrijskih proizvoda i zamjenskih dijelova, brodova, lokomotiva itd.), električne i optičke opreme (električnih motora, radio-televizijske opreme, optičkih i medicinskih instrumenata, kompjutera i sl.).
S druge strane, tradicionalniji sektori poput prehrambenog, tekstilnog i sektora prerade kože i izrade kožne galanterije gube prednost zbog sve jače konkurencije jeftinijih tržišta, navodi se nadalje u toj analizi.
Strana ulaganja su odigrala značajnu ulogu u formiranju strukturalnih promjena, čime je povećana konkurentska prednost regije. "Sektori u kojima su izravna strana ulaganja visoka su upravo oni u kojima su postignuta i najveća povećanja tržišnih udjela u međunarodnoj trgovini, stoga uočavamo jasnu korelaciju. Budući da zemlje srednje i istočne Europe i dalje privlače velik broj stranih ulaganja, inovacije u proizvodnim sektorima dobile su još veći zamah," izjavio je Johann Strobl, financijski direktor banke Bank Austria Creditanstalt i Odjela za zemlje srednje i istočne Europe UniCredit Grupe.
U zadnje vrijeme čak ni impresivni rezultati kineskih proizvođača, koji su uspjeli i više nego utrostručiti svoju poziciju u međunarodnoj trgovini u vrlo kratkom vremenu, ne dovode u pitanje mogućnosti rasta u zemljama srednje i istočne Europe u budućnosti. Natjecanje između Kine i zemalja srednje i istočne Europe na europskim tržištima ukazuje na neke jasne razlike u prioritetima. Kina se u svojim izvoznim aktivnostima, naime, usredotočuje na sektore koji zahtijevaju puno radne snage poput tekstilnog i sektora prerade kože i izrade kožne galanterije, te je razvila snažnu konkurentnu poziciju u nekoliko kapitalno intenzivnih područja kao što je elektronika, posebice proizvodnja računalnih komponenata.
S druge strane, izvozne aktivnosti zemalja srednje i istočne Europe sada pokrivaju različit spektar, pri čemu sektori srednje i visoke tehnologije predstavljaju najveći dio. Od 2000. godine te su zemlje postigle značajan pomak u međunarodnoj trgovini u sektoru strojeva, postrojenja i opreme (+ 4%), gume i sintetičkih materijala (+ 5,4%), drugih nemetalnih mineralnih proizvoda (3,2%), transportne opreme (2,7%), električne opreme (+ 3,5%), te drvenih proizvoda (+ 4,4%).
Kako se navodi dalje u toj analizi, jačanje sveukupne konkurentnosti na temelju modela specijalizacije koji se zasniva na niskim troškovima radne snage ključna je prilika za održiv razvoj u budućnosti.
"Sve veća važnost veličine lokalnog tržišta, blizine Europskoj uniji, mogućnosti za stvaranje paneuropskih proizvodnih centara, obrazovane i dinamične radne snage, te pogodnog poslovnog okruženja - svi ovi faktori će doprinijeti budućem razvoju i rastu zemalja srednje i istočne Europe. Održavanje ovakvog zamaha je izazov koji je pred nama," izjavio je Johann Strobl.
Istraživanje pokazuje kako se Hrvatskoj najbolje šanse u sljedeće dvije godine pružaju u izdavačkoj, industriji električne i optičke opreme, proizvodnji namještaja, građevinarstvu, turističkim, transportnim te financijskim i osiguravateljskim uslugama kao i u poslovima s nekretninama. S druge strane, najgore izglede u ovoj i sljedećoj godini imaju proizvodnja tekstila i odjeće te kože i predmeta od kože.
Mogućnosti Hrvatske u utorak je na toj konferenciji predstavila Martina Dalić, državna tajnica u Središnjem uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Tom prigodom istaknula je da je Hrvatska prošle godine ostvarila gospodarski rast od oko 5 posto, uz inflaciju nižu od tri posto.