Ahmadinejad je u intervjuu komentirao tajni plan prema kojem bi Izrael iransku tvornicu za obogaćivanje urana u Natanzu napao taktičkim nuklearnim oružjem, a druga postrojenja konvencionalnim oružjem, kako je to 7. siječnja pisao britanski Sunday Times.
"Izrael dobro poznaje moć iranskog naroda. Ne vjerujem da će se ikada usuditi napasti nas, niti oni, a niti njihove gazde. Neće učiniti takvu glupost", povjerio je Ahmadinejad španjolskome dnevniku tijekom posjeta Nikaragvi.
Vrijeme je da velike sile promijene svoju percepciju međunarodne politike i politike na Bliskom istoku gdje je, primjerice, u Iraku sukob između šijita i sunita posljedica američke i britanske intervencije, drži Ahmadinejad.
"Saddam je bio diktator kojim su upravljali Britanci i Amerikanci... Kada je napao irački i iranski narod, pljeskali su mu", rekao je Ahmadinejad o iračko-iranskom ratu (1980-1988.) u kojem su neke zapadne zemlje potajno naoružavale Irak kako bi spriječile širenje duha islamske revolucije tadašnjeg iranskoga vođe, ajatolaha Ruholaha Homeinija.
Konzervativni iranski predsjednik, koji ne priznaje izraelsku državu i naziva je američkom marionetom na Bliskom istoku, prošle je godine pozvao na "brisanje Izraela sa zemljopisne karte", a za El Mundo je ponovo progovorio o holokaustu i njegovim posljedicama po Palestince.
"Svi na Bliskom istoku mrze cionistički režim. To je nametnuti, diktatorski, totalitarni režim u regiji"..., te ako je holokaust i postojao kakva je u tome krivnja palestinskog naroda. Jer pod izgovorom holokausta (Izrael) već šest desetljeća nameće režim palestinskome narodu.
Ahmadinejad je povukao i paralelu između nuklearnog programa Izraela koji ne surađuje s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju i Irana, za koji je kazao da poštuje važeće norme, ali je unatoč tomu pod pritiskom SAD-a i Britanije.
U Nikaragvi se predsjednik Irana sastao s kolegom Danielom Ortegom, američkim neprijateljem iz doba Hladnoga rata, a prije toga je posjetio Venezuelu koju vodi osvjedočeni američki suparnik Hugo Chavez.
Ahmadinejadu je to već drugi posjet Latinskoj Americi u kojoj sve više država bira lijeve opcije a također teži osloboditi se utjecaja SAD-a.