Novi pristup Rima i Ljubljane trebao bi biti da se odmah riješi pitanje financiranja institucija talijanske manjine u Sloveniji i pitanje primjene zakona za zaštitu slovenske manjine u Italiji, navodi list.
"Do tog koraka pomirenja mora doći prije ili kasnije, jer je to ključ da se s diplomatskog stola barem djelomično uklone neke prepreke. I esulsko pitanje zahtijeva svoj odgovor, a ne da se krivnja uvijek prebacuje na drugu stranu. To pitanje treba postati financijski, a ne eksplozivni politički problem u središtu Europe koja se ujedinjuje. D'Alemin posjet Ljubljani je doprinos u tom smjeru. Sada se očekuju i konkretni koraci", navodi list.
"Rupel je D'Alemi rekao da je Slovenija dug za esulsku imovinu platila na poseban račun, ali je i talijanski ministar bio dovoljno jasan: Potrebni su daljnji pregovori, a osim toga srž tog pitanja i dalje je u Hrvatskoj jer Slovenija je očuvala samo dio Istre i teritorija koji su prema Rapalskom ugovoru bili pripali Italiji. Pitanje izbjeglica i dalje zato ostaje povijesni problem za kojega je teško naći rješenje. D'Alema je u Ljubljani govorio o pomirbi za koju Italija predlaže da obuhvati Sloveniju i Hrvatsku. On je pomirbeni akt povezao s lukom koji se od prošlosti uzdiže prema budućnosti. Stvar je tako postavljena pravilno jer je na žalost nemoguće preko noći očistiti se otrova prošlosti radi budućih ciljeva", navodi Primorski dnevnik.
List dodaje da bi za Slovence najbolji pristup bio da se pitanje esula, manjina i pomirbenog predsjedničkog susreta odvoje.
"Za Slovence bi lakše bilo da se problemi međusobno odvoje, da se rješava manjinsko pitanje, nađe zadovoljavajući kompromis s esulima, a prošlost ostavi povjesničarima, dok bi se pomirbeni (predsjednički) čin usmjerio u želju prema zajedničkoj budućnosti. No, to očito tako ne ide, veze među tim problemima postoje i sada ih je potrebno olabaviti. Neke je pak stvari povijest tako sudbonosno povezala jedne s drugim da sada tražimo ključara koji će nam otvoriti vrata u novo poglavlje", navodi "Primorski dnevnik".