Oni su pratili 1.000 stanovnika Novog Zelanda od njihova rođenja do 32. godine života. Trećina osoba koje su kao djeca bili maltretirani češće su bili podložni upalama - ranome indikatoru kasnijeg razvoja, primjerice srčanih oboljenja i razvoja dijabetesa. Zaključili su da bi sprečavanje takvog ponašanja prema djeci moglo smanjiti razvoj ovih i drugih bolesti kod odraslih.
Sudionici istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u stručnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, bili su pod nadzorom u vrijeme kad su bili djeca, a u 26. su im postavljana pitanja o tomu sjećaju li se maltretiranja kojemu su eventualno tada bili izloženi.
Znanstvenici su u obzir uzeli i druge faktore koji su mogli utjecati na slabije zdravstveno stanje spomenute skupine u starijoj životnoj dobi, poput stresa, depresije, kvalitete prehrane, fizičke aktivnosti, lošijeg materijalnog stanja i pušenja.
Liječnici su uzeli krvne uzorke na temelju kojih su mjerene razina C-reaktivnog proteina (pokazatelja postojeće upalne bolesti, potiskuje se uzimanjem ibuprofena ili acetil-salicilne kiseline), fibrinogena (bjelančevine koja se stvara u krvi, a uključena je u proces njezina zgrušavanja i povišena je kod upala) te bijelih krvnih stanica - dakle, supstancija koje su sve povezane s pojavom upala u tijelu. Odrasle osobe koje su doživjele maltretiranje u djetinjstvu, a u istraživanje su ušli kao naizgled zdravi pojedinci, na temelju krvnih pretraga pokazali su dvostruku sklonost nastanku raznih upala u odnosu na djecu koja su imala normalno djetinjstvo. Poznato je da su upale preteča potencijalnog razvoja srčanih bolesti i dijabetesa.
Voditeljica istraživanja dr. Andrea Danese, psihijatrica na King's Collegeu London, izjavila je da bi aktivnosti organizirane u sklopu javne zdravstvene skrbi, koje bi se fokusirale na sprečavanje bilo kakvog zlostavljanja djece mogle smanjiti kasniji razvoj bolesti kod odraslih osoba.
"Odrasle osobe koje su u djetinjstvu maltretirane lošijeg su zdravlja od ostalih, no još uvijek ne znamo to precizno objasniti. Pretpostavljamo da stres kod djece potiče razvoj upalnog procesa, no ako se on ne razvije u bolest tada ne uzrokuje dugoročnu štetu za organizam", rekla je Danese.
Ranija su istraživanja pokazala da stres u ranom djetinjstvu može dovesti do smanjenja razine hormona glukokortikoida koji je odgovoran za sprečavanje posljedica upale.
Dr. Danese pretpostavlja da kod maltretirane djece niska razina glukokortikoida rezultira stalnom povišenom mogućnošću razvoja upalnog procesa. To je posebno vidljivo kod djece koja su zlostavljana tijekom duljeg perioda.