Trojica državnih čelnika prigodnim su govorima odali počast svima koji su pali za Hrvatsku, bez čije žrtve, poručili su, današnje obljetnice niti slobodne i nezavisne Hrvatske ne bi bilo.
Predsjednik Mesić kazao je da je Hrvatska početkom 1992. bila angažirana u dvije borbe, onoj za goli opstanak i za nezavisnost, te onoj za svoje mjesto u svijetu, a da je u obje te teške borbe, iako uz vrlo visoku cijenu, izvojevala pobjede.
Dodao je da upravo zbog poginulih, ranjenih i prognanih nije svejedno kakva je današnja Hrvatska. "Prema onima koji su se za nju žrtvovali mi imamo obvezu graditi i izgraditi državu na koju bi oni bili ponosni", istaknuo je Mesić, dodavši kako je obveza državne vlasti ljudima govoriti istinu, a ne obećavati "ono što znamo da nije moguće ostvariti".
I predsjednik Hrvatskog sabora ocijenio je da bi, da nije bilo herojske obrane i pobjede u Domovinskom ratu, sve ključne političke pobjede i odluke vezane uz državnost i suverenost ostale "mrtvo slovo na papiru".
Premijer Sanader naglasio je da je tadašnje državno vodstvo na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom prepoznalo povijesna kretanja u Europi te iskoristilo prigodu ostvariti stoljetnu težnju hrvatskog naroda za samostalnošću i državnošću.
"Prije 15 godina demokratska revolucija u Europi omogućila je nezavisnost. Nismo propustili priliku. Danas, ujedinjena Europa omogućuje mir, slobodu, ravnopravnost, razvitak i blagostanje. Ne smijemo i nećemo propustiti priliku", rekao je Sanader.
Državni čelnici ocijenili su da je Hrvatska prije 15 godina započela put u zajednicu slobodnog svijeta, te da je integracija Hrvatske u EU i NATO povijesna odgovornost ovoga naraštaja.
"Međunarodno priznanje 1992. značilo je priznanje nezavisnosti. Ulazak u zajednicu slobodnog svijeta, u kojoj ćemo s državama i narodima EU i NATO-a dijeliti iste vrijednosti i plodove trajnog mira i blagostanja, značit će zaokruženje i dovršetak tog najvažnijeg ciklusa u modernoj povijesti Hrvatske", rekao je Sanader.
Naglasio je da je hrvatsko vodstvo sigurno u konačni rezultat tih integracijskih procesa. "Vlada kojoj sam na čelu uspjet će, dovršit ćemo započeti posao", istaknuo je premijer.
Započinjanje pregovora s EU po Šeksovu je mišljenju druga velika međunarodna pobjeda i priznanje, jer članstvo u EU, ustvrdio je, predstavlja ostvarenje ideala i vrijednosti začetih u samim počecima stvaranja hrvatske države.
Mesić je istaknuo da je članstvo u EU Hrvatskoj "na dohvat ruke", da samo o Hrvatskoj ovisi koliko će ga brzo moći i ostvariti.
No, poručio je da državna vlast ima obvezu otvoreno i istinito građanima govoriti o članstvu u EU i NATO-u, uvjeren da će se nezadovoljstvo većine građana tim integracijama promijeniti, ali i da tu promjenu treba ishoditi činjenicama, a ne "praznim frazama".
Hrvatska, ustvrdio je Mesić, treba priznati sve greške iz prošlosti, iz čega, rekao je, ne izuzima ni sebe, izravnati račune iz vremena privatizacije, te težište gospodarskih aktivnosti prebaciti na proizvodnju i time smanjiti broj nezaposlenih.
"Ljudi nisu umirali za Hrvatsku da bi oni koji su preživjeli u njoj gladovali", rekao je, naglasivši potrebu da se "skine s pijedestala lažni sjaj i sumnjivo bogatstvo i tamo stavi rad i poštenje".
Hrvatska bi, dodao je Mesić, morala formulirati dugoročnu politiku razvoja. "Ako stranke koncipiraju svoje programe do izbora, Hrvatska ne smije živjeti isključivo od izbora do izbora", rekao je.
Prigodnim se govorom, u ime 12 zemalja koje su 15. siječnja 1992. priznale Hrvatsku, na svečanoj sjednici Vlade obratio grčki premijer Kostas Karamanlis, rekavši da je Hrvatska ostvarila znatni napredak u demokraciji i prosperitetu svojih građana, te doprinijela miru i stabilnosti u regiji.
Istaknuo je potporu Grčke ulasku Hrvatske u EU te uspješnom okončanju pregovora.