PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović primio je u petak hrvatskog premijera Ivu Sanadera i u razgovoru zahvalio Hrvatskoj što je odmah nakon referenduma prošle godine priznala Crnu Goru, uspostavila diplomatske odnose i imenovala veleposlanika, a Sanader je obećao pomoći euroatlantske integracije Crne Gore priopćeno je iz ureda crnogorskog predsjednika. Vujanović je Sanaderu rekao da Crna Gora očekuje razumijevanje i pomoć Hrvatske u euroatlantskim integracionim procesima Crne Gore, gdje bi iskustvo Zagreba moglo biti posebno važno i značajno, kaže priopćenje. Sanader, koji boravi u službenom posjetu Crnoj Gori, je izrazio spremnost Hrvatske da svojim iskustvom maksimalno pomogne Crnu Goru na njezinu putu u Europsku uniju i NATO, navodi ured crnogorskog predsjednika.
PODGORICA - Hrvatska i Crna Gora potpisale su u petak u Podgorici sporazum o gospodarskoj suradnji od kojeg očekuju da potakne međusobna ulaganja, zajednički nastup na drugim tržištima i ojača robnu razmjenu. Sporazum su u nazočnosti hrvatskog premijera Ive Sanadera i crnogorskog premijera Željka Šturanovića potpisali predsjednici Gospodarske komore Hrvatske i Privredne komore Crne Gore Nadan Vidošević i Vladimir Vukmirović. Uz ocjenu da je "najčvršće prijateljstvo država ono koje se zasniva na obostranim gospodarskim interesima", Sanader, koji boravi u službenom posjetu Podgorici, je pozvao gospodarstvenike Crne Gore i Hrvatske na unapređivanje međusobne suradnje, da crnogorske tvrtke sudjeluju u investicionim projektima u Hrvatskoj, kao i da zajedno sa hrvatskim izlaze na treća tržišta.
SYDNEY - Zahtjev Hrvatske za izručenje Antuna Gudelja, bivšeg hrvatskog policajca optuženog za ubojstvo načelnika osječke policije Josipa Reihl-Kira, sada mora odobriti australska vlada, izjavio je u petak jedan dužnosnik. Dokumente za Gudeljevo izručenje moraju potpisati savezni dužnosnici, rekao je Michael Pelly, glasnogovornik australskog državnog tužitelja Philipa Ruddocka. Pelly nije mogao reći kada bi moglo doći do izručenja. Gudelj je u pritvoru od 20. rujna prošle godine kada ga je uhitila australska savezna policija na temelju zahtjeva za izručenjem hrvatske Vlade kako bi mu se pred Županijskim sudom u Osijeku sudilo za ubojstvo Reihl-Kira i dvojice Srba predstavnika lokalne vlasti te pokušaj ubojstva 1991. godine nedaleko od Osijeka.
SUBOTICA - U odnosu prema Hrvatima u Srbiji došlo je do napretka, ali etnička distanca još uvijek postoji na što ukazuju i nekažnjeni primjeri govora mržnje usmjereni protiv pripadnika ove manjinske zajednice, jedan je od zaključaka Alternativnog izvješća o položaju hrvatske manjine u Srbiji koje je dio projekta Mreže Odbora za ljudska prava (CHRIS) u Srbiji. Nevladina organizacija osnovana 2000. godine, Mreža CHRIS, uz monitoring karakterističnih slučaja nepoštivanja ljudskih prava, radi na umrežavanju ravnopravnih partnera koji pružaju direktnu, besplatnu pravnu pomoć osobama čija se prava krše. "Često govor mržnje u javnosti ima upravo za predmet mržnje Hrvate. Primjer je prijetnja smrću novinarima "Hrvatske riječi" početkom 2004. i vrijeđanja bivše ministrice Ivane Dulić-Marković više puta tijekom 2006., s govornice republičkog parlamenta ili po novinama samo zbog njezina hrvatskoga podrijetla, što je sve ostalo nekažnjeno", navodi se u izvješću.
SUBOTICA - Najjača stranka mađarske manjine u Vojvodini, Savez vojvođanskih Mađara (SVM), pozvala je hrvatsku zajednicu da je na predstojećim republičkim izborima podrži ističući da će SVM autentično zastupati njihove interese u srbijanskom parlamentu. Aludirajući na potez Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) koji se umjesto njima priklonio Demokratskoj stranci predsjednika Borisa Tadića, SVM je u javnom pozivu naveo kako, za razliku od stranaka sa sjedištem u Beogradu, ne želi asimilirati hrvatsku zajednicu. U tom kontekstu istaknuto je da je SVM pomogao u formiranju Hrvatskog nacionalnog vijeća, osnivanju programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice, uvođenju nastave na hrvatskom jeziku, te u pokretanju hrvatskog tjednika koji se financira iz proračuna Vojvodine. Predsjednik DSHV-a Petar Kuntić u petak je izrazio čuđenje zbog ovakvoga postupka SVM-a s kojim hrvatska stranka ima uspješnu dugogodišnju suradnju.
ATENA - Raketni napad na zgradu američkog veleposlanstva u Ateni u petak budi strah od obnove terorističkih napada grčke krajnje ljevice koja ipak nije izumrla unatoč uništenju skupina kakva je, primjerice, "17. studenoga". Ministar javnog reda Vyron Polydoras napomenuo je u petak ujutro da je nepoznata osoba preuzela odgovornost za napad u kojemu nije bilo ranjenih, a u ime grčke skupine "Revolucionarna borba". "Počinitelji su željeli poručiti: mi možemo napasti veleposlanstvo, jednu od najbolje čuvanih meta u Ateni i to je bila 'simbolička' akcija", dodao je ministar. Manji napadi na "imperijalističke" političke ili gospodarske ciljeve nisu nikada prestali u Grčkoj. "Revolucionarna borba" (EA) je pokret koji se pojavio u rujnu 2003., a ističe se rastućim radikalizmom. Ta je skupina 30. svibnja atkviriala bombu blizu doma konzervativnog ministra kulture i bivšeg ministra javnog reda Georgesa Voulgarakisa.
MOGADISHU - Glavni ratni vođe u Mogadishuu pristali su u petak predati oružje somalskoj prijelaznoj vladi i svoje ljude priključiti sigurnosnim snagama, izjavio je za AFP glasnogovornik vlade Abdmirahman Dinari. "Glavni ratni vođe koji su nadzirali dio somalske prijestolnice odlučili su predati oružje saveznoj prijelaznoj vladi nakon četverosatnih pregovora s predsjednikom" Abdullahijem Jusufom Ahmedom, kazao je Dinari u Mogadishuu. "Obećali su i da će svojoj miliciji naložiti da se priključi državnoj vojsci, a vlada je to prihvatila" na sjednici u rezidenciji predsjednika države u Mogadishuu, dodao je. Dogovor dolazi nedugo nakon razmjene vatre ispred predsjedničke rezidencije, Vile Somalija, između Jusufovih čuvara i milicije moćnog ratnog vođe. Najmanje je pet osoba ubijeno u tom izgredu.
LJUBLJANA - Niz najeminentnijih gostiju iz država Europske unije, te europskih institucija, odazvao se pozivu slovenske vlade da uveličaju manifestaciju kojom će ta država u ponedjeljak obilježiti preuzimanje europske valute i oproštaj od stare valute tolara. Slovenija je jedinstvenu europsku valutu preuzela 1. siječnja ove godine, postavši tako 13. po redu država EU-a koja koristi euro i prva među "novim" članicama koja se pridružila eurozoni. Tolar se koristiti do nedjelje, kada prestaje biti paralelno sredstvo plaćanja i definitivno se povlači "u povijest". Na svečanost "Dobrodošao euro - zbogom tolar" koja će se održati u Ljubljani u ponedjeljak odazvao se niz uglednih gostiju, među njima predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, njemačka kancelarka Angela Merkel čija država predsjedava Unijom u prvoj polovici ove godine, guverner Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet i niz najviših gostiju iz drugih država EU-a.