Zakonom o minimalnoj plaći treba utvrditi najnižu razinu plaće koja se može isplatiti hrvatskim radnicima, a OKU-om bi se utvrdila temeljna materijalna i druga radnička prava, rekla je Hini predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Ana Knežević.
Sada u Hrvatskoj ne postoji zakonski zajamčena minimalna plaća, već se svake godine u studenom za iduću godinu utvrđuje najniža plaća kao osnovica za obračun i uplatu doprinosa, i to na razini 35 posto prosječne plaće u prvih osam mjeseci.
Od 1. siječnja nova osnovica iznosi 2.298 kuna bruto, odnosno 1.802 kune neto, a to bi ujedno trebala biti i minimalna plaća, ali mnogi poslodavci, nakon što isplate doprinose, svojim radnicima isplaćuju manje od te svote tvrdeći da inače ne mogu pozitivno poslovati.
Sindikalci napominju da sektorima koji ne mogu isplatiti ni minimalnu plaću, kao što je tekstilna industrija, treba pomoći država subvencijama, poreznim olakšicama i restrukturiranjem kao što je to, primjerice, učinila Slovenija.
Novi zajednički sindikalni prijedlog Zakona o minimalnoj plaći trebao bi nastati usklađivanjem postojećeg prijedloga s prijedlogom SSSH, koji traži da minimalna plaća u 2007. iznosi 2.400 kuna neto, a od 1. siječnja iduće godine 50 posto neto prosječne plaće u državi.
Prema postojećem prijedlogu minimalna plaća bi od 1. siječnja do 30. lipnja iznosila 38 posto prosječne plaće, a od 1. srpnja porasla bi na 40 posto prosječne plaće.
Trend bi trebao biti da minimalna plaća ide prema razini od 50 posto prosječne. Stručnjaci iz EU-a predlažu državama članicama da si kao kratkoročni cilj postave minimalnu plaću na razini 50 posto prosječne, a dugoročno minimalac u visini 60 posto prosječne plaće.
Iako će i zemlje EU teško to dostići, stručnjaci upozoravaju da je s nižim plaćama od predloženih vrlo teško podmirivati osnovne obiteljske potrebe, ističe predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Minimalna plaća ujedno bi trebala biti izjednačena s najnižim neoporezivim dijelom plaće, pa bi sukladno tome trebalo promijeniti porezne stope na plaće.
No, sindikati pri tome trebaju biti oprezni jer se izmjenama Zakona o porezu na dohodak ulazi u područje prihoda lokalne zajednice, upozorava Sever.
Moglo bi se dogoditi da zbog povećanja neoporezivog dijela plaće lokalne zajednice izgube dio prihoda, pa to pokušaju nadoknaditi prirezima ili poskupljenjem komunalnih usluga, kao što se upravo dogodilo u Zagrebu, a time bi opet najgore prošli najslabije plaćeni radnici.