Kuba je na Zapadnoj polutki država s najviše političkih zatvorenika u odnosu na broj stanovnika, objavilo je Kubansko povjerenstvo za ljudska prava i nacionalnu pomirbu u izvješću za kraj godine.
Skupina, koja djeluje ilegalno, ali je tolerira kubanska komunistička vlada, ne očekuje nikakvih promjena u stanju građanskih sloboda bilo da je riječ o pravu na informaciju do prava na putovanje ili samozapošljavanje. Naprotiv, stanje bi se moglo pogoršati jer nema nikakvih reforma na vidiku, drži skupina.
"Privremena vlada, koju je imenovao glavni zapovjednik Fidel Castro, nije učinila ništa kako bi poboljšala temeljna prava", objavilo je povjerenstvo koje vodi veteran u borbi za ljudska prava Elizardo Sanchez.
"Kubanska vlada nastavlja kršiti baš sva građanska, politička i gospodarska prava", kazao je Sanchez.
Osamdesetgodišnji komunistički predsjednik Fidel Castro, koji je vladao otokom od revolucije 1959., predao je vlast bratu Raulu (75), u srpnju jer je tada krenuo na operaciju probavnog trakta zbog unutarnjeg krvarenja. Otad se Fidel Castro nije pojavio u javnosti.
Kuba je u prosincu oslobodila iz zatvora disidenta Hectora Palaciosa, sociologa, jer je bio vrlo bolestan. Čini se da vlasti radije biraju zastrašivanje nego li zatvor kako bi obeshrabrile političke protivnike. Mjere zastrašivanja su, primjerice, neprijateljski prosvjedi pred domovima disidenata.
Također, Kuba sada izriče kraće zatvorske kazne u odnosu na rekordnu kaznu od 28 godina zatvora izrečenu za 75 disidenata koji su bili uhićeni u ožujku 2003. Od te skupine samo njih 16 je poslije bilo oslobođeno, zbog medicinskih razloga, navodi izvješće.
Prema svjedočenjima 50 političkih zatvorenika iz 200 kubanskih zatvora i radnih logora, uvjeti života u takvim kaznionicama su "nehumani i i pogoršavaju se", navodi izvješće.
Međunarodni crveni križ, koji nema pristupa kubanskim zatvorima od 1989., nedavno je najavio da će ponovo zatražiti od Havane da mu obnovi pravo na posjete.