Bandić je ponovio da prometni problemi u Zagrebu ne mogu biti riješeni bez bez četiri strateška, kapitalna projekta: tunela kroz Medvednicu, sjeverne tangente, podzemno-nadzemnog tračničkog sustava i izdizanja željezničke pruge, koji bi, po njemu, prvi trebao zaživjeti, dok će realizacija ostalih doći sama po sebi.
Voditelj projekta Ivan Legac je naglasio da su stručnjaci FPZ-a izradili program u službi modernog javnog prometa koji će biti "jedina alternativa automobilskom prometu".
Podsjetio je na četiri osnovne trase prema važećem Generalnom urbanističkom planu (GUP-u) Zagreba za PNT sustav: Malešnica-Dubec, Jankomir- Borongaj, Dolje-Buzin i Prečko-Dubec te naveo da su predložili i nove trase i mreže PNT sustava.
Riječ je o četiri nove varijante trasa i mreža PNT sustava: po važećem GUP-u V0 uz manje korekcije i poboljšanja te V1 sa znatnijom izmjenom trase sjever-jug i novom podzemnom trasom uzduž Savske, zatim varijanta V2 s kolosijekom 1435 mm i mogućnošću povezivanja na mrežu HŽ-a i varijanta V3 s izrazitijim slijeđenjem (podzemno) koridora postojeće tramvajske mreže i mogućnošću povezivanja na mrežu HŽ-a.
Predstavio je i usporedbu tehničkih pokazatelja klasičnog i lakog metroa prema kojoj bi klasični metro imao od 15.000 do 70.000 putnika na sat u jednom smjeru, brzinu od 35 do 45 kilometara na sat i međustanični razmak od 800 do 1200 metara, dok bi laki metro imao od 5000 do 24.000 putnika, 25 do 35 kilometara na sat i međustanični razmak od 600 do 750 metara.
Napomenuo je da se klasični metro ima 36 europskih gradova, a laki metro njih 170.
Financiranje je moguće po modelu zajmova ili pak javno privatnog partnerstva, a troškovi bi iznosili od 600 milijuna eura do milijarda i 140 milijuna eura za izgradnju i vozni park s kolosijekom od 1000 odnosno 1435 milimetara.
U raspravi je upozoreno da nema korelacije tog programa s cjelokupnim gradskim prometom i istaknuto da bi predloženi program trebao biti dio šireg sustava javnog prijevoza kao i da je potrebna suradnja s HŽ-om jer bi se u protivnom moglo desiti da neke linije budu blizu željezničkog sustava što, rečeno je, nije dobro.
Član Uprave HŽ-a Marijan Klarić smatra da je potrebna regionalna redefinicija Zagreba i bolje povezivanje s okolicom. Poznato je da se od Karlovca do Zagreba dođe za 45 minuta, a poslije treba još toliko do centra, rečeno je. Zato su posebno korisnim ocijenjena tzv. "park and ride" mjesta gdje bi svi koji dolaze iz okolice mogli ostaviti automobil i ukrcati se u brži javni prijevoz do centra.
Pročelnik Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Slavko Dakić je naveo da svi stručnjaci mogu iznijeti svoje prijedloge i ideje, ali da će se ondje gdje postoje razmimoilaženja kao npr. na lokaciji Dolje, Radničkoj cesti ili kod zračne luke morati uskladiti stajališta.
"Mnoge prometne studije do sada su završavale neuspješno, ali to sada neće biti slučaj", rekao je Bandić i zatražio konsenzus struke oko sadržaja sva četiri projekta.
"Kad se dogovorimo, idemo u realizaciju", dodao je navodeći kako će najprije uslijediti izmjena prostorno-planske dokumentacije, a potom rješavanje imovinsko- pravnih odnosa i gradnja.
"Sve su to projekti za nekoliko mandata, no nadam se da ćemo u ovome započeti bar jedan", naveo je gradonačelnik.