Na pitanje hoće li primjena ZERP-a u 2008. godini, kad predsjedanje EU-om na šest mjeseci prvi put preuzima Slovenija, otežati pregovore Hrvatske s Europskom unijom, Rupel je rekao da nije riječ samo o problemu Slovenije nego o problemu Europske unije u cjelini i da je još na snazi trilateralni dogovor iz 2004. godine, postignut uz pomoć predstavnika Europske komisije, da ZERP neće vrijediti za države Europske unije.
"Bojim se da je Hrvatska sada vrlo otežala svoj put u EU. Aranžman da se ZERP ne primjenjuje za Europsku uniju postavljen je u pregovarački okvir na razini uvjeta za uključivanje Hrvatske u EU. Ne bude li to ispunjeno, Hrvatska ne može nastaviti svoj put u Europsku uniju. Ako ostvari prijetnju hrvatskog parlamenta, dakle ako bi se ZERP od 1. siječnja 2008. primijenio i na članice EU-a, Hrvatska bi sama zatvorila vrata prema članstvu", rekao je Rupel, govoreći o odluci Hrvatskog sabora s kraja prošle godine po kojoj je primjena ZERP-a odgođena do početka 2008. godine.
Rupel je dodao da vjeruje da do primjene ZERP-a na Italiju i Sloveniju, odnosno na članice Europske unije unatoč tome neće doći, među ostalim i zato što bi to pitanje onda "opteretilo" mandat slovenskog predsjedanja Unijom.
"To bi bilo vrlo neugodno i ne vjerujem da će doći do primjene ZERP-a. Vjerujem da će se Hrvatska, Italija, Slovenija i Europska komisija po svoj prilici dogovoriti o jednom novom rješenju. Nadam se da će do toga doći prije sljedeće godine kako to ne bi opterećivalo naše predsjedanje Unijom", rekao je Rupel za tjednik "Mag".
Šef slovenske diplomacije izjavio je također da ne vjeruje u proširenje Europske unije prije 2010. godine jer je potrebno donijeti europski ustav kako bi se Unija širila.
"Članstvu je sada najbliža Hrvatska, ali za svako širenje, pa barem i na jednu državu, bit će vjerojatno potrebna nova međuvladina konferencija. Da je europski ustav prihvaćen, Hrvatska bi bez teškoća mogla postati članicom. No, sada treba prihvatiti europski ustav jer prema ugovoru iz Nice Europska komisija ima toliko članova koliko je država članica. Ugovorom iz Nice predviđena je komisija od 27 članova, što je ispunjeno ulaskom Bugarske i Rumunjske, nakon čega će se broj članova Europske komisije trebati smanjiti. Za to je potrebna odluka na najvišoj razini, odnosno nova međuvladina konferencija", rekao je Rupel.
Nakon Hrvatske, ocijenio je Rupel, u EU bi s područja zapadnog Balkana u EU mogla ući Makedonija, a uključivanje svih balkanskih država u EU moglo bi potrajati do 2015. godine.
"To je moje očekivanje, no prognoze su uvijek nezahvalne", rekao je Rupel.
Šef slovenske diplomacije također je rekao da je Slovenija zainteresirana za što povoljnije rješenje za prelazak slovensko-hrvatske granice nakon što Slovenija potkraj ove godine uđe u "schengenski prostor" jer je to u interesu slovenskih i hrvatskih državljana.