U stručnom radu "Skrb za jezik na javnim gradskim prostorima" jezikoslovke se osvrću na pravopisne nepravilnosti, gramatičko-leksičke dvojbe te anglizme kojih su prepuni gospićki javni prostori.
Prevlast engleskoga jezika, kako napominju, ne očituje se samo u neselektivnom odabiru engleskog leksika, nego i u nespretno složenim sintagmama u oglasima, na plakatima i u različitim vrstama obavijesti.
Podsjećajući kako su se u prošlosti toga grada imena prodavaonica, gostionica, klubova i mnogih ustanova određivala uglavnom po prezimenima njihovih vlasnika ili su im se davala domaća imena, autorice teksta upozoravaju kako je prvi korak ka gubitku jezičnog identiteta pomodarsko davanje stranih imena trgovinama.
Iznoseći mnoštvo primjera kao potvrdu tomu, napominju kako su uočene nepravilnosti u tome hrvatskom gradu vjerojatno prisutne i ostalim hrvatskim gradovima, što govori o nemaru za vlastiti standardni jezik i nepoznavanju uloge jezika u očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta.
"Briga za jezik put je očuvanja nacionalnog identiteta, a samo tako možemo ostvariti globalni identitet i uključiti se u budućnost, u društvo znanja", napominju zaključno autorice u najnovijem broju "Jezika", časopisa za kulturu hrvatskoga književnog jezika.