Tijekom njemačkog predsjedanja Hrvatska bi trebala otvoriti pregovore u još nekoliko poglavlja europske pravne stečevine i ostvariti dobar ritam pregovora, koji je potkraj upravo protekle godine dobio na ubrzanju.
Njemačka preuzima predsjedanje u trenutku kada se Europska unija ulaskom Bugarske i Rumunjske proširila s 25 na 27 zemalja članica. Od njemačkog predsjedništva unaprijed su stvorena velika očekivanja tako da njemački dužnosnici ne propuštaju istaknuti da u sljedećih šest mjeseci ne treba očekivati čuda. Očekivanja su i inače velika kada neka od velikih zemalja preuzima predsjedništvo, iako dosadašnja iskustva pokazuju da se male zemlje bolje snalaze u ulozi predsjedatelja.
Poduži popis prioriteta njemačkog predsjedništva predvodi pitanje europskog ustava, čija je ratifikacija zapela nakon što je taj dokument odbijen na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj. Danas je situacija iznimno komplicirana budući da je ustav u obliku u kojem je potpisan već ratificiran u 18 zemalja članica i stoga ga se ne može tek tako odbaciti. S druge strane nerealno je očekivati da bi se isti tekst mogao naći na ponovljenim referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj.
Nijemci namjeravaju potkraj svog predsjedništva u lipnju predstaviti naznake za rješavanje ustavne krize s preciznim kalendarom koraka koje treba poduzeti. Očekuje se da bi se taj proces trebao dovršiti do kraja 2008. godine za vrijeme francuskog predsjedanja. Na taj bi način EU imao novi institucionalni okvir prije izbora za Europski parlament u svibnju 2009. godine. To bi također omogućilo i dalnje proširenje, jer je sadašnji institucionalni okvir iz Ugovora iz Nice namijenjen za 27 zemalja članica.
Proslava 50. obljetnice EU-a u ožujku iskoristit će se za donošenje zajedničke deklaracije u kojoj bi se trebali potvrditi dosadašnji dosezi europske izgradnje i pravac u kojem taj proces treba biti nastavljen. S obzirom na različite poglede između zemlja članica na budućnost europskog projekta, Njemačku ne očekuje nimalo lagana zadaća usuglašavanja teksta deklaracije.
Na području energije, koja je također visoko na popisu prioriteta, Njemačka će pokušati raditi na dva plana. Prvi je potreba da EU smanji ovisnost o uvozu energije, ponajprije korištenjem obnovljivih izvora, a drugi je osigurati sigurnu opskrbu iz zemalja glavnih dobavljača, u prvom redu Rusije.
Njemačka će pokušati pokrenuti pregovore između EU i Rusije o novom strateškom partnerstvu, koji su u ovom trenutku blokirani zbog toga što je Poljska stavila veto i na taj način odgovorila na uvoza poljskog mesa u Rusiju.
Za vrijeme njemačkog predsjedništvo trebalo bi biti poznato konačno rješenje za Kosovo, koje će, po svemu sudeći, dobiti neku vrstu ograničene suverenosti. Njemačka će kao predsjedavajuća morati raditi na zajedničkom stajalištu 27 zemalja članica o tom pitanju. EU će postupno preuzimati ulogu misije UN-a na Kosovu, što će biti najveća civilna misija u okviru europske sigurnosne i obrambene politike.
Uz sve to, Njemačku također očekuje uvijek vruće pitanje budućnosti turskih pregovora s EU-om, Bliski istok, iranski nuklearni program te definiranje zajedničke politike prema prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza.