RDW 28. XI. TISAK- KOŠTUNICA 'RASTURIO' ZAGREB

NJEMAČKI RADIO - RDW 28. XI. 2000. Pregled tiska Iz emisije na srpskom jeziku Iz pisanja današnjeg njemačkog tiska izdvojili smo komentare povodom ponovnog ulaska Jugoslavije u OESS, i o odnosu EU prema Balkanu. 'Sueddeutsche Zeitung' iz Muenchena u svom komentaru u povodu ponovna primanja Jugoslavije u Organizacije za europsku sigurnost i suradnju posebnu pozornost posvetio je nastupu Vojislava Koštunice. List piše da je Koštunica trenutno rado viđen na europskim pozornicama - kao počasni gost on je prva liga. Prvo je blistao u Biarritzu pred čelnicima EU, a zatim je 'rasturio' Zagreb na europsko-balkanskom summitu, da bi na kraju i u Beču, pred okupljenim ministrima vanjskih poslova, pokazao dio onoga što zna. Od prevrata u Beogradu Koštunica ide iz ruku u ruku kao pehar - svatko bi se njime zakitio, svatko bi mu dao nešto dobro, rado i novac, na tom putu demokracije. Da se čovjeku zavrti u glavi od svega. Međutim, novi predsjednik Jugoslavije ostaje bistre glave. U Beču je ponovno pokazao da je talentiran političar. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju slavila je to što se Jugoslavija, nakon 8 dugih godina rata i krize, vratila u tu organizaciju. Koštunica je umješno iskoristio tu prigodu da predoči jedan veliki problem u svojoj zemlji - napade albanskih pobunjenika u južnoj Srbiji. Zahvaljujući se, on je u svom govoru napao albanski terorizam na Kosovu i na drugim mjestima i zatim otišao iz Beča - mnogo prije nego što je bilo predviđeno - na jug Srbije u krizno područje. Dakle, još prvog dana članstva u OESS-u se pokazalo da će Jugoslavija sa sobom donijeti i brdo problema - Crna Gora, Kosovo, a sada i Južna Srbija. Koštunca, kojeg toliko hvale, morat će dokazati da će te probleme riješiti sredstvima OESS-a - dakle mirnim putem, smatra 'Sueddeutsche Zeitung'. 'Frankfurter Rundschau' komentira odnos EU prema Balkanu i piše da na kraju gorkog procesa učenja koji je započeo prvim ratom oko nasljeđa Jugoslavije i koji je završen padom Slobodana Miloševića u Beogradu - EU se stavila u ulogu zaštitnika zapadnog Balkana. Nakon što je političkim nejednistvom, diplomatskom nespretnošću i vojnom neodlučnošću navukla na sebe dio krivnje za ratove - EU sada posljedice tih ratova sanira - Paktom stabilnosti, partnerstvima među gradovima, sporazumima o asocijaciji i izgledima za ulazak u europsku obitelj. Europljani time stupaju na politički neispitan teren. Kao prvo - moraju se osloboditi predodžbe da je ovdje, osim geografski, riječ o nekoj kompaktnoj regiji. Titova višenacionalna država pokazala se iluzijom. Riječ Balkan kao izraz za različite države spada u povijesni arhiv. Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Jugoslavija i Albanija, ali i Rumunjska i Bugarska - ne samo da imaju pravo biti vrednovane na osnovi vlastita političkog i privrednog napretka, već je upravo poštovanje prema svakoj od tih zemalja uvjet za uspješnu regionalnu suradnju. Zato se EU mora othrvati iskušenju da svoj angažman u regiji - u okviru Pakta stabilnosti- zloporabi i sve strpa u isti koš, zaključuje 'Frankfurter Rundschau'. (RDW)