BANKARI OŠTRO PROTIV IZMJENA ZAKONA O POREZU NA DOBIT

BANKARI OŠTRO PROTIV IZMJENA ZAKONA O POREZU NA DOBIT Hrvatska udruga banaka (HUB) niz predloženih promjena u sustavu poreza na dobit i dohodak smatra štetnim i neprihvatljivim, ocjenjujući da bi u konačnici te promjene dovele do ozbiljnih štetnih posljedica za hrvatsko gospodarstvo. Čelnici Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Bank Austria i Hypo Alpe Adria bank - Franjo Luković, Božo Prka, Zdenko Adrović, Goran Gazivoda i Igor Kodžoman predstavili su na današnjoj konferenciji za novinare u Zagrebu primjedbe bankara na zakonske tekstove o porezu na dohodak i dobit. Cjelovit dokument, kako je rečeno, upućen je Ministarstvu financija i Poreznoj upravi. Porez koji bi domaći poduzetnici obračunavali i plaćali prilikom isplata inozemnim poduzetnicima za određene usluge, plaćali porez na proizvodni postupak, reprodukciju, licence i sl., je štetan i neprihvatljiv, a riječ je i o nekonzistentnom rješenju jer će oporezivanje stranih konzultantskih usluga biti brana potrebnom know-howu. Posebno neprihvatljivo je oporezivanje kamata po osnovu kredita primjeljenih iz inozemstva, jer Hrvatska u narednom, bližem razdoblju jedino tako može dobiti povoljne kredite za investicije. Primjena bi vodila rastu kamatnih stopa, što je u suprotnosti s namjerama Vlade i HNB-a, ističu Luković i Adrović. Napominju da bi zbog toga moglo doći do 1,5 do 2 posto povećanja troškova, što će se 'preliti' na korisnike. Smanjenje stope poreza na dobit na 25 posto uz smanjenje zaštitne kamate na 3,5 posto je "optička varka", jer zapravo znači veće porezno opterećivanje nego dosad. Time su najviše pogođeni oni s visokim vlastitim kapitalom, a izmjena vodi i tomu da se s poreznog gledišta "ne isplati" zadržanu dobiti ulagati u poslovanje. Porez na dobit nije proračunski izdašan prihod, ali njegove izmjene ili reforme bez jasnog određenja vode "ozbiljnoj distorziji u hrvatskom gospodarstvu". Ukidanje instituta porezne neutralnosti transakcija s dionicima i udjelima dovest će do novog nepovjerenja investitora, posebno stranih, u hrvatski porezni sustav i pravni okvir tržišta kapitala. Tako oporezivanje dividende će dodatno otežati i demotivirati građane da investiraju u vrijednosne papire, kaže Kodžoman, dok Gazivoda napominje da sve to vodi povećanju troškova i u konačnici poskupljenju kredita. Predsjednik Uprave PBZ-a Prka na upit je odgovorio kako je "očito da iza predloženih promjena nema nijednog stručnjaka-konzultanta iz inozemstva", a vidljivo je da promjene nemaju podršku stručnjaka u Hrvatskoj. Prka je ocijenio da će trošak predloženih izmjena biti daleko veći od koristi, izrazivši svoju zabrinutost da je sve to "korak pred oporezivanje kamata na štednju". Što se pak tiče odredbe o prijavi imovine iz prijedloga zakona o porezu na dohodak, bankari kratko komentiraju kako je "ne treba komentirati". Pritom u materijalu napominju da su "vrlo grube odredbe" o dokazima da su izvori iz kojih je nabavljena imovina oporezovani, jer nije vidljivo kako je moguće to opracionalizirati. Rokovi su zastare tri godine i postavlja se pitanje kako će se "dokazivati" porijeklo imovine stečene u razdoblju za koje je nastupila zastara. "Odredbom se uvodi i nedopustiv institut 'dokazivanja nevinosti'", smatraju u HUB-u, napominjući da su porezni organi ti koji dokazuju je li bilo propusta pri obračunu i plaćanju poreza, a ne porezni obveznici. Ujedno drže da bi eventualna primjena te odredbe "dovela do velike vjerojatnosti seljenja depozita iz bankarskih tokova, odnosno do ozbiljnog udara na sektor štednje".