SVIJET U 16 SATI

ZAGREB, 26. studenoga (Hina) BEOGRAD - U protekla 24 sata u sigurnosnoj zoni na granici između Kosova i uže Srbije nije bilo oružanih sukoba naoružanih Albanaca i pripadnika MUP-a Srbije, no napetost ipak raste jer sutra u 19 sati ističe rok koji je vlada Srbije dala Albancima i KFOR-u za povlačenje naoružanih albanskih skupina iz kriznog područja općine Bujanovac, javljaju beogradski mediji. Ističe se da državne snage sigurnosti dovlače teško naoružanja i pripremaju se da, ukoliko ultimatum vlade ne urodi plodom, interveniraju prema albanskim položajima u selima Lučane, Mali Trnovac i Breznica. Predstavnici MUP-a Srbije najavili su da će intervenirati svim raspoloživim sredstvima ukoliko se albanske naoružane skupine ne povuku iz tog područja. Informacije o situaciji na jugu Srbije koje, pozivajući se na srpske izvore, objavljuju beogradski mediji, vrlo su kontradiktorne. Prošlog tjedna, tri dana je navodno trajao "pravi rat" između naoružanih Albanaca i pripadnika policije u kojem je bilo i žrtava i ranjenih, ali i o tome postoje različite brojke, kao i o broju naoružanih Albanca koji sudjeluju u sukobu. Različite su izjave i o tome je li riječ o pripadnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), koji se propustima KFOR-a ubacuju na teritorij uže Srbije, ili je riječ o pripadnicima tzv. Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca (OVPMB), općina na jugu Srbije. DEN HAAG - Jedna je predstavnica haškoga Suda za ratne zločine u nedjelju izrazila ogorčenje što se Slobodan Milošević, iako je za njim raspisana međunarodna tjeralica, uspio vratiti na političku scenu. Milošević je u subotu ponovno izabran za predsjednika svoje socijalističke stranke, a uoči stranačkoga kongresa dvaput se pojavio i na državnoj televiziji. "Nevjerojatno je vidjeti nekoga tko je pod međunarodnim uhidbenim nalogom da se tako očito pojavljuje", rekla je Florence Hartmann, glasnogovornica glavne tužiteljice ICTY-a Carle del Ponte. Na pitanje jesu li nedavna pojavljivanja u javnosti povećala izglede za Miloševićevo uhićenje, Florence Hartmann je rekla: "Jesu. Svatko zna gdje je i nema razloga da ga se ne uhiti. On se ne skriva. Nema prepreka". DEN HAAG - Ostatak svijeta mora izvršiti vrlo velik pritisak na Sjedinjene Države kako bi se pokrenula borba protiv globalnog zagrijavanja, nakon neuspjelih pregovora o klimatskim promjenama na našem planetu koji su se od 13. do 25. studenoga vodili u Den Haagu, izjavio je u nedjelju dužnosnik pokreta Greenpeace International Bill Hare. Pregovori u Haagu u subotu su privremeno prekinuti i nisu završili sporazumom, budući da se SAD i EU nisu uspjele dogovoriti oko pitanja smanjenja ispuštanja štetnih plinova za koje se vjeruje da uzrokuju klimatske promjene na Zemlji. "Amerikanci su bili vrlo tvrdoglavi. Ne shvaćaju pritisak javnosti koja ih poziva na akciju u Europi i u ostalom dijelu svijeta", rekao je Hare. Nesuglasice na relaciji SAD-EU nastale su zbog američkih planova da se razvijenim zemljama dopuste novi načini mjerenja stakleničkih plinova, a na taj bi se način smanjile njihove obaveze i zaštitili njihovi gospodarski interesi. Europska povjerenica za očuvanje okoliša Margot Wallstroem izrazila je "razočaranje" nakon suspenzije subotnje konferencije "bez postizanja dogovora". Ona je izrazila nadu da će "nastavak konferencije omogućiti da se na kraju ipak postigne svjetski konsenzus". "Odlučno ćemo nastaviti suradnju sa svim stranama kako bismo postigli sporazum tijekom drugoga dijela konferencije koja će se održati 2001", kazala je. Predsjednik Svjetske konferencije o klimatskim promjenama, Nizozemac Jan Pronk, u nedjelju je kazao kako smatra da je EU zadržala svoja pretvrda stajališta te da je "prekasno počela s pregovorima". On je rekao kako drži da većina europskih političara ne shvaća koliko će teško biti potići sporazum u budućnosti ako za američkog predsjednika bude izabran republikanac George Bush, koji za takva pitanja ima vrlo malo sluha. LONDON - Američka državna tajnica Madeleine Albright i njezin britanski kolega Robin Cook potvrdili su u nedjelju u britanskom listu "The Observer" želju za stvaranjem obrambeno snažne Europe. "Veća je opasnost za NATO i transatlantski savez slaba nego jaka Europa", zajednički pišu Albright i Cook. "Želimo istodobno snažniju Europu i snažniji NATO. Zbog toga podržavamo europsku obrambenu inicijativu koja teži jačanju NATO-a jednako kao i Europe", ističe dvoje ministara aludirajući na nedavni dogovor EU o stvaranju zajedničkih europskih snaga za brzo djelovanje. (Hina) ii