SLOVENSKI TISAK O ZAGREBAČKOM SUMMITU

LJUBLJANA, 22. studenoga (Hina) - Slovenski tisak u srijedu opširnije analizira zagrebački susret na vrhu Europske unije i država "zapadnog Balkana", s naglaskom na regionalne aspekte tog susreta, a osvrće se i na odluku vlade premijera Andreja Bajuka da na skup pošalje ministra vanjskih poslova.#L# "Bruxelles bi u petak u Zagrebu trebao postaviti svoju politiku prema nemirnom jugoistoku Europe, a u završnom će dokumentu podržati nastojanja Albanije, BiH, Hrvatske, Makedonije i SRJ da se pridruže EU-u" - piše ljubljansko "Delo" u članku naslovljenom "Balkan ekspres za EU". "Skup u Zagrebu bit će najveći susret državnika ikad organiziran u Hrvatskoj. Hrvatska je diplomacija doduše pokušala postići da se popis država-sudionica proširi kako summit ne bi imao samo balkanski karakter, ali se unatoč tomu ostalo na Chiracovoj formuli 5-1+1, znači SFRJ - Slovenija + Albanija", piše "Delo". "Slovenija će zbog interesa za stabilnost Balkana sudjelovati na vrhu, ali sa delegacijom nižeg nivoa od ostalih država jer će u Zagrebu biti samo ministar vanjskih poslova. (...) Za Hrvatsku je summit dokaz da je nakon ovogodišnjih demokratskih promjena na pravom putu u Europu. Vlasti u Zagrebu oštro se protive bilo kakvom regionalnom pristupu jer kažu da Hrvatska ne može biti talac problematične regije. To jamstvo je dobiveno, pa bojazni od obnavljanja nekakvih balkanskih (kon)federacija izražavaju samo neki desničarski krugovi", piše "Delo". List kao dileme koje se postavljaju uz skup postavlja pitanje hoće li se u Zagrebu Koštunica ispričati za srpske zločine u Hrvatskoj, hoće li Hrvatska uspjeti ishoditi da evolutivna klauzula o razvoju odnosa s EU bude individualna za svaku državu u regiji, a spominje i financijski paket preko programa CARDS, namijenjen jačanju demokratskih inbstitucija i regionalne suradnje. "Ukupna vrijednost programa trebala bi biti 5 milijardi eura, od čega bi u Srbiju išlo dvije milijarde, dok bi ostatak dijelile druge države, zajedno sa Kosovom i Crnom Gorom" - piše list. Ljubljanski "Dnevnik" pak zagrebački summit analizira kroz prizmu početka uspostave slovensko-jugoslavenskog dijaloga potaknutog obnovom diplomatskih odnosa Ljubljane i Beograda početkom tjedna. Pri tome kritizira Bajukovu vladu i slovensku politiku uopće da je oklijevanjem u definiranju "jugoistočne" politike već propustila dosta prilika. "Najveći je problem kod nas što se nakon niza godina još nismo dogovorili što je naš nacionalni interes, kako aktivnom politikom djelovati na događanja u tom dijelu svijeta. Alternativa tomu je gledište kako nam suradnju nameću izvana i da je sudjelovanje u sređivanju tamošnjih prilika potrebno do kraja relativizirati, e da se netko ne bi dosjetio da je podalpska državica nekoć bila i jest dio jugoistočne Europe", piše u komentaru o zagrebačkom sastanku na vrhu Zoran Senkovič. "Dva dana prije toga skupa koji sponzorira EU i koji je namijenjen sređivanju odnosa na jugoistoku Europe, a prvenstveno integraciji Srbije u europske procese u Ljubljani su odlučili da će slovensku delegaciju voditi samo ministar vanjskih poslova Lojze Peterle. To se dogodilo nakon brojnih i različitih neusklađenih izjava i najava i - kako smo doznali - nakon ping-ponga između različitih kabineta. Pokušaj da se takva razina sudjelovanja Slovenije na skupu u Zagrebu protumači kao svođenje na razinu na kojoj će u Zagrebu biti prisutne države Europske unije proziran je blef", piše "Dnevnik". "Da li je takva odluka posljedica činjenice da prema tom dijelu svijeta, prema našem susjedstvu, naše državno vrhovništvo nema dorađenu viziju, a kamoli konkretnu i usklađenu politiku. U politici dominira noćna mora kako bi nas 'korak previše' potisnuo natrag na Balkan, pa prema tome nitko ne želi biti 'Juda' koji će izdati nacionalne interese." - zaključuje u komentaru ljubljanskog "Dnevnika" Zoran Senkovič. (Hina) fl sb