HRVATSKI PRIJEVODI BIBLIJE

ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Od 15. stoljeća do danas nastalo je najmanje osam cjelovitih prijevoda Biblije na hrvatski jezik, od kojih su četiri u cjelini tiskane. #L# Za prvi cjelovit biblijski prijevod na hrvatski, prema podatcima Hrvatske encikopedije, nalog je dao godine 1521. Bernardin Frankopan Grobnički. Za njegovu se Bibliju zanimanju P. Trubar, u predgovoru slovenskog izdanja Novog Zavjeta godine 1557., i Riječanin F. Barbo. Drugi cjeloviti hrvatski prijevod Biblije, mješavinom štokavice i ikavice, isusovca Bartola Kašića, između 1622. i 1636., ostao je u rukopisu do ove godine, kad ga je njemačka nakladnička kuća Ferdinand Schoeningh, objavila u poznatoj ediciji "Biblia Slavica". Rukopis trećega cjelovitoga hrvatskog prijevoda Biblije, Poljička Biblija, na štokavoskoj ikavici, čije je prevođenje počelo godine 1768., čuva se u arhivu HAZU. M. Vrhovac inicirao je godine 1803. kajkavski biblijski prijevod, no posao nije dovršen. Prvi cjelovito tiskani hrvatski prijevod, izlazi u Budimu godine 1831. u šest svezaka s paralelnim latinskim tekstom i bilješkama. Prevoditelj tog čitavog cjelovitog biblijskog teksta na hrvatski bio je M. P. Katančić. Trideset godina nakon Katančića, 1858. do 1861., Hrvati dobivaju drugi cjelovito tiskani prijevod Biblije u Beču u 12 svezaka. Autor tog prijevoda na štokavskoj ikavici bio je I.M. Škarić. U obradbi M. Rešetara godine 1895. objavljen je Daničić- Karadžićeva Biblija. Sveto Pismo Novoga Zavjeta F.Zagode iz godine 1925. oslobođeno je utjecaja prijevoda V.S. Karadžića. Između dvaju svjetskih ratova A. Sović prevodi s izvornih jezika cijelu Bibliju, ali taj šesti cjeloviti prijevod ostaje u rukopisu, i on će biti poslije dijelom upotrijebljen za tzv. Zagrebačku Bibliju. Sedmi tiskani cjeloviti prijevod Biblije i treći u cjelini je I.E. Šarića iz Sarajeva. Veliki uspjeh doživio je osmi hrvatski prijevod cijele Biblije, a četvrti cjelovito tiskan - tzv. Zagrebačka Biblija iz godine 1968.. Ona je postala "koine hrvatskog jezika". Najraniji hrvatski biblijski tekstovi prevođeni su za lekcionare, izbor biblijskih čitanja za liturgijske potrebe. Hrvati su u 13. stoljeću imali liturgijske glagoljske knjige. Očuvani fragment korčulanskog lekcionara iz 14. stoljeća na čakavskom, najstariji je rukopis neke knjige uopće na hrvatskom jeziku. Na čakavskom je i zadarski lekcionar. Sa Bernardinovim lekcionarom na čakavskome Hrvati godine 1495. dobivaju prvu tiskanu knjigu latinicom na hrvatskom jeziku. N. Ranjina iz Dubrovnika 1508. pripremio je prvi lekcionar na štokavskom jeziku, a zaslugom A. Vranca godine 1586. izlazi lekcionar na kajkavskome. (Hina) mc sp