AMERIČKI IZBORI: POBJEĐUJU LI OBOJICA KANDIDATA?

Piše: Domagoj Janković ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Manje od 24 sata prije otvaranja glasačkih mjesta na američkim predsjedničkim izborima, anketa Reutersa i MSNBC-a (koja se vodi svakodnevno) pokazuje da republikanski kandidat George W. Bush ima zanemarivo vodstvo na nacionalnoj razini, ali i da njegov protukandidat Al Gore bilježi prednost u ključnim saveznim državama. #L# Prema anketi Reuters/MSNBC-a, George Bush mlađi ima potporu 47, a Gore 46 posto stanovnika. Američki potpredsjednik međutim dobiva tri posto više glasova na Floridi (državu koju mnogi analitičari smatraju ključnom za Busha - ako izgubi Floridu gubi i Ovalni ured), i dva posto više u Pennsylvaniji (država koja se pak smatra ključnom za Gorea). Za pobjedu na američkim predsjedničkim izborima potrebno je osvojiti 270 od ukupno 538 elektorskih glasova. Prema mišljenju analitičara i rezultatima anketa, obojica su kandidata osigurala oko 200 glasova (Bush nešto više, a Gore manje), dok se u devet saveznih država vodi potpuno neizvjesna bitka. Kada bi u tim državama, koje donose oko 140 glasova, odlučivali ispitanici Reutersove ankete, Gore bi osvojio oko 90, a Bush 50 glasova. Što znači da uopće nije isključena mogućnost izbornog ishoda koji ponovo doveo u sumnju ispravnost američkog glasačkog sustava, tj. pobjedu Busha u neposrednom, a Gorea u elektorskim glasanju. Odnosno, Amerikanci bi u natjecanju za jednog predsjednika mogli dobiti dvojicu pobjednika. "Praočevi" Sjedinjenih Država su prije dvjestotinjak godina, rješavajući u tadašnjim okolnostima (stvaranja neovisne federalne države) osjetljivo pitanje kako izabrati predsjednika, nastojali izbalansirati neupitnu suverenost pojedinih saveznih država i neposrednog glasanja. Rješenje u pronašli u stvaranju elektorskog, odnosno izbornog koledža (electoral college) u kojem svaka država ovisno o broju stanovnika ima određen broj glasova. Prema toj zamisli, koja se do danas nije promijenila, izbornom pobjedniku u određenoj državi, bez obzira na razliku u broju glasova, pripada sva njena elektorska vrijednost. U konkretnom primjeru to znači da Bushu ogromna prednost u Wyomingu (42 posto), Utahu (38), Teksasu (29) ili Alabami (24 posto) u elektorskom broju glasova manje donosi od Goreove minimalne pobjede u Kaliforniji. Američka povijest bilježi tri slučaja kada su predsjednicima postali kandidati koji su izgubili neposredne izbore: John Quincy Adams je tako pobijedio 1824. godine, Rutherford Hayes 1876., te Benjamin Harrison 1888. godine. Sveučilišni stručnjaci za statistiku smatraju da Bushu s obzirom na raspodjelu odnosa u glasovno bogatim državama treba pobjeda od barem tri posto razlike u neposrednom glasanju da bi imao izgleda pobjediti i u onom elektorskom. Jedno je međutim sigurno, predsjednički izbori 2000. najneizvjesniji su od onih 1960. kada je J.F. Kennedy pobijedio Richarda Nixona s 49.9 naprema 49.7 posto osvojenih glasova. Dvojica ovogodišnjih predsjedničkih kandidata u posljednjim danima kampanje iskazuju sprintersku brzinu i maratonsku izdržljivost. George Bush je tako u nedjelju održao pet predizbornih skupova na Floridi, dok je Gore agitirao u Pennsylvaniji, Michiganu i Winsconsinu. Pomogao mu je i predsjednik Bill Clinton u svom rodnom Arkansasu. S obzirom da u Americi nema predizborne šutnje, u sličnim će tempu kandidati nastaviti i posljednjeg dana uoči izbora. Bush na itinereru ima Tennessee, Arkansas, Illinois, Wisconsin i Iowu, a Gore Iowu, Michigan i Floridu, gdje će održavati skupove doslovno do ponoći. Iako su Amerikanci poznati po brzom prebrojavanju i objavljivanju izbornih rezultata, ove bi im godine problem mogao predstavljati podatak da je čak 3.2 milijuna stanovnika Kalifornije (25 posto od ukupnog broja) zatražilo mogućnost da glasa u odsutnosti. Očekuje se da barem milijun od tih glasova neće biti prebrojano u izbornoj noći. U natjecanju za Senat 1994. godine, kada je broj glasača u odsutnosti bio manji, izborni su rezultati proglašeni tek dva tjedna nakon izbora. Kaliforniji inače pripada najveći broj elektorskih glasova (54, odnosno 10 posto od ukupnog broja). Osim novog predsjednika, Amerikanci će u utorak svojim glasovima popunjavati ispražnjena mjesta u Predstavničkom domu i Senatu. Demokrati u anketama imaju malu prednost (dva do tri posto), a trebaju stvoriti razliku od sedam predstavničkih i pet senatskih mjesta kako bi povratili kontrolu nad oba doma američkog parlamenta. U pojedinim državama birači će usporedno odlučivati i o dvjestotinjak referenduma i inicijativa. Tako će se u Alabami izjašnjavati o ukidanju zabrane mješovitih (crno-bijelih) brakova, na Aljasci o legalizaciji marihuane, u Nebrasci i Nevadi o uvođenju zabrane sklapanju brakova istog spola, u Maineu o legalizaciji samoubojstva uz pomoć liječnika, dok će se u Utahu tamošnje stanovništvo izjasniti hoće li konačno i formalno engleski uvesti kao službeni jezik u državi. (Hina) dj br