RUSIJA-SEGODNJA OD 28.10.00.KOŠTUNICA U MOSKVI

RUSIJA SEGODNJA 28. X. 2000. Balkanska rošada "Vojislav Koštunica održao je obećanje koje je dao Igoru Ivanovu u Beogradu: njegov prvi službeni posjet bit će u Rusiju. Za šest se sati jugoslavenski Predsjednik uspio susresti s Vladimirom Putinom, Igorom Ivanovom i patrijarhom Moskve i čitave Rusije Aleksejem II. Na koncu je Koštunica ponio iz Moskve obećanja: a) o potpori beogradske politike očuvanja cjelovitosti SRJ; b) o brzoj obnovi dopreme plina 'po uvjetima koje će Jugoslavija podnijeti i koji će za nju biti prihvatljivi'. Koštunica je ostavio: a) dobar dojam; b) nadu da će Rusija i dalje biti ključni partner nove Jugoslavije. Na pregovorima s Igorom Ivanovom Koštunica je napomenuo da se za tri tjedna od njihova zadnjeg susreta 'neke stvari, koje su se tada započinjale, razvijaju na najbolji mogući način'. Predsjednik je dodao da je riječ o konsolidaciji demokratskih institucija i povratku SRJ-a u međunarodne organizacije. No 'Segodnja' je doznao zanimljiv podatak o onome što je ostalo izvan zagrada ove napomene. Naime, riječ je o okolnostima beogradskog susreta koje bacaju svjetlo na razloge 'suzdržanosti' Kremlja kada je Koštunicu trebalo priznati predsjednikom. Prema inačici izvora 'Segodnja', takva je taktika bila uvjetovana tajnom geopolitičkom igrom trokuta Rusija-Njemačka-Sjedinjene Države. Prema toj inačici, za Kremlj kao da i nije bilo pitanje na koga računati u jeku jugoslavenske krize: Kremlj se uzdao u Koštunicu. Stvar je bila u drugom: kako što bezbolnije za Jugoslaviju i njezine susjede neutralizirati Slobodana Miloševića. S takvom je molbom nakon prvog kruga predsjednčkih izbora u Jugoslaviji u Moskvu došao njemački kancelar Gerhard Schroeder. Europljani su, plašeći se eksplozije balkanske 'bačve baruta', predložili da se Miloševiću dadu međunarodna jamstva o imunitetu, dok je Washington odlučno nastojao na njegovoj predaji haaškome sudu. Europa je bez znanja SAD-a doznačila Moskvi ulogu 'trojanskog konja' koji bi bivšeg predsjednika trebao krišom odvesti s balkanske pozornice. Zato je Moskva tobože kasnila s priznanjem Koštunice, do zadnjeg časa pružajući Miloševiću nadu da će dobiti potporu - kako ne bi podigli galamu. Nije isključeno da se jučer u Moskvi razgovaralo o sudbini Slobodana Miloševića. Prema mišljenju stručnjaka, mogućnost suđenja, o kojoj je ovih dana govorio Koštunica, pogibeljna je za Beograd. Ona bi mogla dovesti do destabilizacije unutrašnjopolitičkih prilika. A popustljivost pak prema 'bivšem diktatoru' mogla bi Beograd stajati zapadnih ulaganja. Tako da je najbolji izlaz - zažmiriti na Miloševićev 'bijeg' iz zemlje. Kamo - tehničko je pitanje. Jasno je samo da će se teško snaći bez pomoći iz Moskve. Što se tiče starijeg brata bivšeg predsjednika, jugoslavenskog veleposlanika u Rusiji Borislava Miloševića, on je već otputovao u Beograd 'radi konzultacija' i, kako se priča, vratit će se samo da bi spakirao kovčege. Premda postoji i drugačije mišljenje: pragmatičar Koštunica mogao bi ga ostaviti u Moskvi - ta u čitavom diplomatskom zboru Miloševiću nema premca u poznavanju ruskih 'bizantinskih stvarnosti': radi u Moskvi još od 70-ih, pače je imao i neugodnosti s KGB-om zbog druženja s disidentima i širenje Solženjicinovih rukopisa. Kako god bilo, Moskva će sada morati uspostaviti vezu s novim jugoslavenskim političarima, snažno promičući ruske interese na Balkanu. Prema mišljenju zamjenika predsjednika odbora Državne dume za međunarodna pitanja Konstantina Kosačova, suparništvo između Rusije i Zapada na tom polju bit će sve veće", piše Valerija Sičeva.