ZAGREB, 28. listopada (Hina) - Uvođenje školarina, autonomija sveučilišta, smanjenje utjecaja države na prava sveučilišta i liberalizacija u otvaranju novih visokih učilišta, teme su koje su najviše potakle današnju javnu raspravu o
prednacrtima dvaju sadržajno isprepletenih zakona - Zakona o visokim učilištima i Zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti.
ZAGREB, 28. listopada (Hina) - Uvođenje školarina, autonomija
sveučilišta, smanjenje utjecaja države na prava sveučilišta i
liberalizacija u otvaranju novih visokih učilišta, teme su koje su
najviše potakle današnju javnu raspravu o prednacrtima dvaju
sadržajno isprepletenih zakona - Zakona o visokim učilištima i
Zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti.#L#
Rasprava o Zakonu o visokoškolskoj inspekciji dovršena je i ovih
dana krenut će u saborsku proceduru, izvijestio je ministar
znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević. Izrazio je i svoju
spremnost da se, s obzirom na sve učestalije izjave i napise u
medijima o korumpiranosti Sveučilišta, učlani u Stožer za obranu
digniteta Sveučilišta, za koji je jučer čuo da se osniva.
Kraljević je ustvrdio da uvođenje školarina doživljava kao sustav
mrkve i batine - najuspješniji studenti neće vraćati kredit,
neuspješni će ga vraćati u cijelosti, a između njih bit će oni koji
bi kredit vraćali na različite načine.
Predsjednik Glavnog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog
obrazovanja Vilim Ribić podržao je reformske intencije zakona, kao
što su integracija Sveučilišta i demokratizacija u izborima na
Sveučilištu. Ribić je prigovorio liberalizaciji u osnivanju novih
škola jer, kako je rekao, postoji mogućnost da "studenti s tim
diplomama neće moći ništa nakon završetka studija". On smatra da
školarine moraju biti simbolične, da se ne bi dogodilo da studenti
uz kredit za stan moraju otplaćivati i kredit za studij.
Pomoćnik ministra znanosti i tehnologije Darko Polšek objasnio je
da se autonomija sveučilišta odnosi na financijsku i kadrovsku
autonomiju te da će se deregulacijom smanjiti postojeći monopol
zagrebačkog Sveučilišta nad ostalim sveučilištima u Hrvatskoj.
To je opovrgnuo Zdenko Kovač, prorektor za međunarodnu suradnju
zagrebačkog Sveučilišta, istaknuvši da se kvantiteta interpretira
kao monopol. Kovač je podsjetio da se globalna reforma provela i
1976., kad je prouzročila veliki broj negativnih posljedica.
Znanost je od posebnog interesa za Hrvatsku, a znanstvenici su
odgovorni za formuliranje i rješavanje problema našega društva,
istaknuo je akademik Ivo Šlaus, predstavljajući neke od članaka
prednacrta Zakona o znanosti. Među ostalim, Zakon bi mogao
predvidjeti osnivanje nacionalnog odbora koji će odlučivati o
rasporedu sredstava, napomenuo je.
Gvozden Flego, koji je sudjelovao u radnim skupinama obaju zakona,
ocijenio je da su tim zakonima zajednička načela autonomije,
europske integracije, kvalitete i efikasnosti.
Iako je prvobitni rok za javnu raspravu o tim zakonima bio 20.
listopada, odlučeno je da se zbog složenosti teme rasprave produže
do sredine studenog. Današnju raspravu, koja je održana u dvorani
Školske knjige, potaknuo je Nezavisni sindikat znanosti i visokog
obrazovanja.
(Hina) ag mc
(Hina) ag mc