USTAVNE PROMJENE - PREDSJEDNIK MESIĆ PROTIV KUMULACIJE KONTROLNIH MEHANIZAMA

ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Predsjednik države Stjepan Mesić u svom mišljenju na Nacrt Ustavnih promjena posebno se osvrnuo na kumulaciju kontrolnih mehanizama (prijedlog vlade i supotpis premijera) za koju drži da je pravno nedopustiva. #L# Svoje mišljenje predsjednik Mesić pismenim je putem uputio Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Sabora, predsjednicima klubova zastupnika i premijeru. Predsjednik smatra da se utvrđenim Nacrtom Ustavnih promjena odstupilo od dogovora i usaglašenoga teksta radnih skupina (Predsjednika i stranaka šestorke) koji je prije upućivanja u saborsku proceduru potpisao s premijerom Račanom. Mesić drži da se ono što je obećao u predsjedničkoj kampanji - odnosno izbalansiran odnos između Predsjednika, Sabora i Vlade - mora odraziti u ustavnim promjenama. One, kaže, moraju ići u korist boljeg funkcioniranja države, a ne u korist bilo kojeg dijela vlasti. U hrvatskoj Vladi još se nisu javno očitovali o jučer objavljenim Mesićevim stajalištima. Glede kumulacije kontrolnih mehanizama u predloženom Nacrtu ustavnih promjena, Mesić smatra da treba ostati samo na instituciji supotpisa, odnosno da je nepotrebno da se kontrola akata predsjednika države obavlja prije njihova donošenja (na prijedlog Vlade) i nakon donošenja (uz supotpis premijera). Po važećem Ustavu Predsjednik države, na prijedlog Vlade i supotpis premijera, može raspisati referendum o ustavnim promjenama i drugim važnim pitanjima za opstojnost Hrvatske, te donijeti odluku o raspuštanju Zastupničkog doma. Također, na prijedlog Vlade odlučuje o osnivanju diplomatskih predstavništava RH. Prijedlogom Nacrta Ustavnih promjena predviđa se, pak, da Predsjednik pri odlučivanju o osnivanju diplomatskih predstavništava, osim uvažavanja prijedloga Vlade, bude ograničen i supotpisom premijera. Ograničena mu je i mogućnost opoziva diplomatskih predstavnika, o čemu Predsjednik, prema važećim Ustavnim odredbama, može samostalno odlučivati. Po novome bi za takvu odluku trebao, uz prijedlog Vlade, supotpis premijera i mišljenje mjerodavnog odbora Zastupničkog doma. Mesić smatra da bi upotreba mehanizama 'prijedlog vlade i supotpis premijera' u praktičnoj primjeni značila da Predsjednik neće moći imenovati niti jednog veleposlanika, a da mu ga prije toga ne predloži premijer, odnosno da čak i nakon donošenja odluke o imenovanju, premijer može, ako se s Predsjednikovim izborom ne slaže, odbiti supotpisati imenovanje. To bi značilo, drži Mesić, da se položaj šefa države pretvara u čistu formalnost, bez ikakvih stvarnih ovlasti po tim pitanjima. To je, dodaje, u suprotnosti s prihvaćenim stajalištem o sukreiranju vanjske politike predsjednika države i Vlade. Predsjedniku je Nacrtom ograničena i mogućnost samostalnog donošenja uredbi sa zakonskom snagom u slučaju ratnog stanja ili ugroženosti hrvatske države, a kada su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje djelatnosti. Za te bi uredbe, po Nacrtu, također trebao prijedlog i supotpis premijera. Što se tiče raspuštanja Zastupničkog doma, Predsjednik je mišljenja da je postojeće Ustavno rješenje puno bolje od predloženog, jer taksativno navodi pretpostavke kada može doći do raspuštanja Doma, dok toga u Nacrtu nema. Po sadašnjim odredbama Predsjednik može raspustiti Zastupnički dom na prijedlog Vlade i supotpis premijera, a nakon savjetovanja s predsjednikom Sabora, ako Dom izglasa Vladi nepovjerenje ili ako u roku od mjesec dana od predlaganja ne prihvati državni proračun. U Nacrtu Ustavnih promjena stoji da bi Predsjednik mogao raspustiti Zastupnički dom na prijedlog Vlade i uz supotpis premijera nakon savjetovanja s predsjednicima klubova zastupnika. Najgorim dijelom te odredbe Mesić drži 'savjetovanje s predsjednicima klubova zastupnika'. Predsjednikove primjedbe upućene su i na predloženo rješenje o sklapanju međunarodnih ugovora. Naime, Predsjedniku se Nacrtom promjena ograničava sklapanje međunarodnih ugovora prijedlogom Vlade. Osim što je pravno neutemeljena, ta je odredba i politički neodrživa jer je Predsjednik Republike taj koji zastupa zemlju u inozemstvu, ocjenjuje Mesić. Također drži da bi članak Ustava koji se odnosi na Hrvatsku narodnu banku trebalo dopuniti odredbom o imenovanju guvernera i članova Savjeta guvernera HNB-a. Njih bi imenovao Hrvatski državni sabor na prijedlog predsjednika države. Mesić smatra da je to važno u uvjetima visokog stupnja segmentiranosti biračkog tijela kakav je u Hrvatskoj i kada su moguće različite kombinacije koalicijske vlasti. Takva bi odredba omogućila neovisnost središnje banke, navodi Predsjednik, napominjući da slična rješenja postoje u drugim razvijenim parlamentarnim demokracijama i većini postkomunističkih zemalja. (Hina) sšh im